Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 6
Sutra: 11° 11° 6
9. prosinca 2019.
Izgubile zemljište

DVA DESETLJEĆA SUDOVANJA Djedovinu im uzeo Krčki most, ostao im samo kredit za sudske troškove

Foto M. Aničić
Foto M. Aničić
Autor:
Objavljeno: 27. rujan 2018. u 21:13 2018-09-27T21:13:00+02:00

Radojka Ahel, Miljenka Klarić, Marijana Turina i Đurđica Krajc ostale su bez gotovo 7.000 kvadrata zemljišta koje im je sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća oduzeto za potrebe gradnje Krčkog mosta, nikakvu naknadu nisu dobile, a nakon izgubljenog spora moraju platiti i sudske troškove od oko 60.000 kuna

RIJEKA Radojka Ahel, Miljenka Klarić, Marijana Turina i Đurđica Krajc ostale su bez gotovo 7.000 kvadrata zemljišta koje im je sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća oduzeto za potrebe gradnje Krčkog mosta, nikakvu naknadu nisu dobile, a nakon izgubljenog spora moraju platiti i sudske troškove od oko 60.000 kuna. Kada su krenule u spor protiv Hrvatskih autocesta, bile su uvjerene da će se neko pravedno rješenje naći jer su im svi govorili da privatnu imovinu štiti Ustav kao jednu od najvećih vrednota. Znale su da bi imovinsko-pravni spor mnogao biti dugotrajan, ali ni u jednom trenutku nisu sumnjale da Županijski sud u Rijeci može presuditi kako je presudio u svibnju 2018. godine – odbija se kao neosnovana žalba tužiteljica kojom se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci od 20. ožujka 2015. godine.

Poziv na zastaru

– Most se počeo graditi 1976. godine. Ondašnja Mostogradnja uzela je u najam zemljište ispod mosta, ukupno 15.000 kvadrata, a od toga je u vlasništvu naše obitelji bilo oko 7.000 kvadrata. Do 1979. godine su plaćali najam. Most je otvoren 1980. godine. Obvezali su se da će sve vratiti u prvobitno stanje. Ali nisu. Bio je to onaj sustav i naša obitelj nije poduzimala ništa. Onda se raspala tadašnja država, bio je rat i godine su prolazile. Na tužbu smo se odlučili 1998. godine. Svi su nas uvjeravali da to napravimo jer nije pravedno da nam netko tek tako uzme oko 7.000 kvadrata zemljišta. Na Općinskom sudu u Rijeci naša je tužba odbijena 2006. godine, prvi put. Žalili smo se, Županijski sud je je vratio predmet Općinskom sudu koji je opet presudio protiv nas, a našu žalbu je u svibnju ove godine Županijski sud odbacio. I kao bonus što smo ostali bez zemlje moramo platiti sudske troškove od oko 60.000 kuna – pričaju Miljenka Klarić i Radojka Ahel.
Miljenka Klarić je umirovljenica i očajna je zbog svega jer od ionako jadne hrvatske penzije mora plaćati ratu kredita za sudske troškove.

Gubitak zemljišta / Foto M. Aničić

– Znamo nekada otići do našeg zemljišta, a onda nas radnici tjeraju jer je sve ograđeno žicom. A najtragičnije od svega je što smo u papirima mi još uvijek vlasnici. No, sud se pozvao na neku zastaru i uopće nije raspravljao o našem opravdanom pravu da nam se isplati naknada jer smo svjesni da nam se zemlja u naravi ne može vratiti. Trebalo je 20 godina sudovanja da nam naša država poruči da je potpuno normalno da nam netko otme oko 7.000 kvadrata djedovine. Umorne smo od svega, očajne zbog nepravde koju moramo trpjeti i plaćati kredit za nju i preostaje nam još jedino pokušati dobiti pravdu na Ustavnom sudu – ogorčena je Radojka Ahel.

Tražile povrat

Kada je tužba podignuta, tužiteljice su od Hrvatskih autocesta tražile ili da im se vrati zemljište u slobodan posjed, ili da se isplati naknada. Sudski vještak utvrdio je da se nekretnine nalaze unutar žičane ograde i da je riječ o prostoru koji služi kao skladišni prostor za mehanizaciju i opremu u službi održavanja Krčkog mosta. Preko nekretnina prolaze dvije asfaltirane ceste, sagrađeni su objekti s poslovnim prostorijama, izgrađene su septičke jame, asfaltirane su površine za parkiranje vozila. Utvrđeno je u sudskom postupku da je u lipnju 1976. godine izdano rješenje o privremenom zauzimanju radi postavljanja mehanizacije i baraka za izgradnju mosta, a do kraja 1979. godine. Utvrđeno je i da nikada nije proveden postupak potpunog izvlaštenja, odnosno da »nije sporno da je faktična deposedacija tužitelja izvedena bez donošenja pravnog akta o potpunom izvlaštenju«. Općinski sud u Rijeci 2006. godine ocijenio je da bez obzira što nije doneseno rješenje o potpunom izvlaštenju odbija zahtjev za predaju u posjed nekretnina jer su na njima izgrađene ceste i objekti koji služe održavanju Krčkog mosta, a jednim dijelom zemljište se nalazi i ispod samog mosta. I dok je takav pravorijek logičan, teško je prihvatiti pravnu i sudsku logiku kojom se odbija zahtjev za isplatu vrijednosti zemljišta.

Gubitak zemljišta / Foto M. Aničić

Šteta i štetnik

– Sud cijeni da je tužiteljicama, odnosno njihovim prednicama, predmetno zemljište trebalo biti vraćeno u posjed 31. prosinca 1979. godine. Od dana 1. siječnja 1980. godine prednici tužiteljica kojima je zemljište bilo privremeno oduzeto, znali su kako za štetu, tako i za štetnika. U smislu Zakona o zastari potraživanja, potraživanja zastarijevaju nakon 10 godina. Prema tome, zahtjev tužiteljica na ime naknade za oduzeto zemljište zastario je prije podnošenja tužbe, odnosno 2. siječnja 1990. godine. Sve da sud uzima u obzir za tužiteljice povoljniju opciju, a to je trenutak izdavanja odobrenja za upotrebu (Krčkog mosta op.a.), koje je izdano 27. lipnja 1985. godine, zastara je nastupila prije podnošenja tužbe.

Županijski sud u Rijeci ukinuo je presudu prvog stupnja u rujnu 2009. godine i predmet vratio na ponovno suđenje. Bit tužbe je bila da zastarni rokovi nisu mogli ni teći, budući da nikada nije proveden postupak potpunog izvlaštenja (eksproprijacije), a zbog čega nije izvršena isplata pravične naknade. Županijski sud ocijenio je da u spisu nedostaju materijalni dokazi kao što su izjave o statusu objekata koji su izgrađeni na zemljištu, odnosno nisu priložene isprave iz kojih bi se na nedvojben način utvrdilo kad su izgrađene prilazne ceste, objekti i jesu li izgrađeni na temelju legalnih odobrenja upravnih tijela, što je nužno da bi se utvrdilo da su nekretnine postale dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje je u općoj uporabi.
– Ako bi se radilo o tužbenom zahtjevu za isplatu naknade za oduzeto zemljište, potrebno je utvrditi kada su nekretnine stekle status dobra u općoj uporabi jer od tada teče opći zastarni rok – navodi se u presudi Županijskoga suda iz 2009. godine.

Gubitak zemljišta / Foto M. Aničić

Općinski sud u Rijeci na ponovnom suđenju opet je odbacio tužbu, a žalbu tužiteljica je ovaj put Županijski sud odbacio, što znači da su one ostale bez oko 7.000 kvadrata zemljišta, bez naknade za oduzetu djedovinu, a kao bonus su dobile plaćanje sudskih troškova u iznosu od oko 60.000 kuna, za što su podigle kredit koji plaćaju od mirovine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.