Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
24. siječnja 2020.
MARIO ZOROVIĆ

Hrvatska ima 18.000 pomoraca i čak 70 posto časnika, koji su među najboljima na svijetu

Mario Zorović   Foto: Vedran KARUZA
Mario Zorović Foto: Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 9. prosinac 2019. u 11:55 2019-12-09T11:55:09+01:00

Prema podacima EMSA-e po broju časnika šesta smo zemlja u Europskoj uniji. Pomorci čine čak 1,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj i godišnje u zemlju donesu više od milijardu eura, što samo za sebe potvrđuje njihov značaj. Kvaliteta je naša najveća prednost i moramo učiniti sve da ostanemo korak ispred konkurencije, jer smo i dalje skuplji od većine drugih nacionalnosti

Doba je godine kada pomorci obilježavaju blagdan svog sveca zaštitnika, Svetog Nikole, što je ujedno i prilika za osvrt na godinu na izmaku. Kako je u Hrvatskoj od pomorstva malo toga preostalo, osim pomoraca koji su i dalje u samom svjetskom vrhu u svojoj branši, o pomorcima i njihovoj svakodnevici razgovarali smo s Mariom Zorovićem, direktorom "Zorovic Maritime Services", jedne od najvećih tvrtki u regiji za posredovanje u zapošljavanju i izobrazbi pomoraca koju je osnovao zajedno sa svojom suprugom Vojkom 2005. godine.

Danas izravno zapošljavaju 28 ljudi u uredima smještenima na 10. i 11. katu riječkog nebodera, a njihovim posredstvom zaposleno je oko 1.300 pomoraca na brodovima diljem svijeta.
Uz posredovanje u zapošljavanju, "Zorovic" pruža pomorcima i mogućnost pohađanja više od četrdeset STCW i ostalih tečajeva, a sam Mario Zorović dugogodišnji je predsjednik CROSMA-e (Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca), putem koje aktivno sudjeluje u kreiranju zakonskih i drugih odredbi koje se tiču pomoraca, za što je dobio i priznanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Zorović je i član vijeća EUROCREW-a, Europskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca, kao i sudionik i predavač na međunarodnim pomorskim skupovima i seminarima.

Pioniri na LNG-u

Kraj je godine, vrijeme za "inventuru", pa za početak pitamo koliko je uopće aktivnih pomoraca u Hrvatskoj?

- Prema službenim podacima, imamo petnaest i pol tisuća pomoraca u međunarodnoj plovidbi, uz još dvije i pol tisuće u nacionalnoj plovidbi. Ukupno, dakle, osamnaest tisuća pomoraca, od čega su čak sedamdeset posto časnici. Prema podacima EMSA-e po broju časnika šesta smo zemlja u Europskoj Uniji, ispred Hrvatske su samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Poljska, Francuska i Italija, s time da je riječ o zemljama s daleko većim brojem stanovnika, a dobar dio njih ima i vrlo, vrlo snažno domaće brodarstvo. Hrvatska po broju pomoraca prema ukupnom broju stanovnika nadmašuje sve te zemlje, ali ne samo njih nego čak i Filipine koji daju industriji oko 400.000 pomoraca. Pomorci čine čak 1,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, godišnje u zemlju donesu više od milijardu eura, što samo za sebe potvrđuje njihov značaj, a na njihov rad posredno je vezan cijeli niz institucija i privrednih subjekata od kojih cijela naša mala zemlja ima izuzetne koristi.

Pomorskih časnika imamo sve više, no s druge strane konstantno opada broj mornara, timunjera i pomoraca u nižim brodskim zvanjima, takozvane basaforce?

- To je točno. Naši kadrovi u tom segmentu naprosto više ne mogu konkurirati kadrovima s Dalekog istoka. Plaće za nižu posadu su sve manje, a s njima je i sve manje naših ljudi zainteresirano za takve poslove, jer se naprosto više ne isplate. Čak i domaći brodari, čiji brodovi plove pod hrvatskom zastavom muku muče s pronalaskom dovoljnog broja ljudi za niža zvanja na brodu te će se uskoro vjerojatno morati mijenjati zakonske odredbe koje ne dopuštaju zapošljavanje stranaca, u čemu im mi i kroz udrugu dajemo punu podršku jer naprosto nedostaje domaće radne snage.

Mladi ljudi koji danas žele ploviti u velikoj većini se odlučuju za časnička zanimanja, odnosno završavaju pomorske srednje škole i fakultete, jer to donosi neusporedivo veća primanja.

Na kojim vrstama brodova i na kojim kompanijama najčešće plove naši časnici?

- Prema službenim podacima programa Ministarstva mora najviše ih je na tankerima, oko 30 posto i tu je trend stabilan već duže vrijeme. Na brodovima za prijevoz suhog tereta, uglavnom kontejnerašima i brodovima za prijevoz rasutog tereta ih je još uvijek oko 20 posto, s tim da u tom segmentu broj opada. Postotak na putničkim brodovima zabilježava najveći rast i on iznosi već preko 15 posto, kao i na brodovima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). U oba ta segmenta broj naših pomoraca konstantno raste, kako raste i broj brodova tog tipa. Naši su časnici, moram to istaknuti, bili pioniri na LNG-u, u jednom trenutku su činili čak 25 posto od ukupnog broja svih časnika na LNG brodovima u svijetu.

Putnički brodovi su također u ekspanziji. Na off-shoreu ih je sada ispod deset posto s trendom smanjenja zbog krize koja već dugo pogađa taj sektor uslijed relativno niskih cijena nafte i neisplativosti bušenja novih nalazišta. Što se kompanija tiče, naši časnici su uglavnom na dobro poznatim, uglednim brodarskim tvrtkama. Tako su među tankerskim kompanijama po broju naših pomoraca vodeće kompanije poput Shell-a, Stene, Almija, Chevrona, Scorpia, kod LNG brodova to su Hoegh, Golar, Shell, Mitsui, NYK i ostali, a od kontejnerskih i brodova za rasute terete tu su u prvom redu CMA CGM, MSC, Transocean, dok je na putničkim brodovima najviše zaposlenih na Royal Carribean, Norwegian Cruise Line, Carnival i Disney-u.

Problem beneficiranog staža

Primanja su oduvijek bila glavni motiv za odabir karijere u pomorstvu. Koliko danas zarađuju naši časnici?

- Hrvatski su časnici i dalje među najboljima na svijetu, a s kvalitetom idu i primanja. Prema našoj statistici, prosječne plaće najviše su na LNG brodovima, gdje su mjesečna primanja doista velika, slijede ih tankeri za prijevoz kemikalija, zatim veliki tankeri za prijevoz sirove nafte i ostali tankeri. Zatim dolaze na red primanja na poznatim putničkim kompanijama, te brodovima za prijevoz kontejnera i rasutog tereta. To je naravno generalna slika, no sve ovisi o brodaru, odnosno poslodavcu i nije neuobičajeno da zapovjednik na kontejneru ima veća primanja od onog na putničkom brodu ili da npr. kompanija isto vrednuje zapovjednika na tankeru i LNG brodu.
Offshore industrija i platforme su u velikoj recesiji zadnjih godina gdje je jako puno ljudi ostalo bez posla. Govori se o laganom oporavku tog segmenta tržišta, ali primanja nikad više neće dostići onaj nivo koja su imala. Moram reći i to da naši pomorci ne traže isključivo najveća primanja već im je draži puni paket koji uključuje brodara koji ima dobru kvalitetu brodova, socijalne uvjete, hranu i internet, kratke ugovore, redovne smjene, te dodatna životna ili zdravstvena osiguranja za njih i obitelji.

Od događaja značajnih za pomorce u ovoj godini svakako valja izdvojiti izmjene Pomorskog zakona u dijelu koji se na njih odnosi. Koje su po vama najvažnije izmjene i jesu li one dovoljne ili smatrate da ima još nedovoljno kvalitetnih zakonskih rješenja?

- Općenito gledano, reforma poreznog, zdravstvenog i mirovinskog sustava za pomorce, iz 2007. godine regulirala je većinu tih pitanja. Hrvatska je u tom dijelu uređenija od većine zemalja koje, da tako kažem, izvoze pomorce, a izmjenama koje su stupile na snagu s početkom ove godine u jednom dijelu smo vrlo zadovoljni. To se u prvom redu odnosi na pitanje oporezivanja pomoraca, odnosno broja dana provedenih na brodu i što se sve u te dane ubraja, kao i pitanje oslobađanja pomoraca od plaćanja poreza u slučaju smrti, bolesti, ozljede ili gubitka radnog mjesta iz poslovno uvjetovanih razloga. Imali smo apsurdne situacije u kojima je pomorac preminuo u godini u kojoj nije imao 183 dana na brodu, a obitelj je, osim što je izgubila voljenu osobu, još morala zbog toga platiti i porez.

Pomorcima se sada u dane provedene na brodu ubraja i edukacija za vrijeme dok su na kopnu, kao i dani provedeni na putovanju na brod i s broda. Manje smo zadovoljni time što je i dalje ostalo neriješeno pitanje beneficiranog radnog staža, na koji pomorci imaju pravo i plaćaju ga, ali nemaju pravo na zaštitni dodatak kao ostali umirovljenici pa gotovo nitko ne odlazi u, pod navodnicima, beneficiranu pomoračku mirovinu, nego radije biraju prijevremenu "običnu" mirovinu, jer se beneficirana bez prava na zaštitni dodatak naprosto ne isplati.

Još uvijek je ostalo neriješeno pitanje određivanja privremene nesposobnosti za rad za vrijeme dok je pomorac na brodu, gdje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, privremenu nesposobnost za rad, najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa utvrđuje odabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, što je u slučaju kada je pomorac na brodu nemoguće, jer izabrani liječnik nije s njim na brodu, a danom prestanka radnog odnosa se smatra dan iskrcaja s broda. Time su pomorci diskriminirani jer nemaju pravo na naknadu uslijed privremene nesposobnosti za rad.

Nismo, kao udruženje posrednika zadovoljni ni zakonskim definiranjem posrednika u zapošljavanju pomoraca, kao ni time što još nije regulirano plaćanje doprinosa za pomorce s takozvanim permanent ugovorima, ali vjerujem da će se i ti nedostaci ispraviti.

Zapošljavanje vježbenika

Ove godine uvedene su i subvencije za hrvatske vježbenike koji se zapošljavaju pri stranim brodarima, za što ste se kroz CROSMA-u godinama zalagali, no u Udruženju niste sasvim zadovoljni. Zbog čega?

- Svakako je dobro što će se ubuduće subvencionirati i plaće dijelu vježbenika na stranim brodovima, a ne samo na domaćim. To je veliki korak naprijed. U sve većoj i žešćoj međunarodnoj konkurenciji, a gdje je Hrvatska odavno izgubila na snazi svoje pomorske putovnice mi smo predložili subvencioniranje hrvatskog vježbenika kako bi on kao takav bio mamac stranom brodaru da ga zaposli i onda, ako opravda povjerenje, ostane graditi dalje svoju časničku karijeru.
Do sada su bili subvencionirani samo vježbenici koji staž odrađuju na brodovima domaćih brodara i to u prevelikom broju gdje ti vježbenici nakon odrađenog staža nisu mogli nastaviti karijeru jer ih je više nego što je potrebno časnika. Tako da se tu dio novca sada uzaludno troši, a kamo sreće da sutra naša flota i naši brodari budu što veći i što jači. Naš je prijedlog bio da se ukupan iznos subvencioniranih vježbenika raspodjeli po posrednicima, u odnosu na broj pomoraca koji zapošljavaju, jer mi imamo najbolji uvid u stanje na tržištu rada, odnosno gdje vježbenici mogu naći ukrcaj i tamo ih rasporediti. Pritom želim naglasiti da niti jedna kuna od subvencija ne bi išla posrednicima, jednako kao što već godinama od brodara ne naplaćujemo naknadu za zapošljavanje vježbenika, već bi sav taj novac bio isključivo namijenjen pokrivanju troškova plaća vježbenika. I sam ugovor o subvencioniranju bio bi potpisan između vježbenika i Ministarstva mora. Ministarstvo se odlučilo, međutim, za model vaučera koje će dodjeljivati izravno vježbenicima, po kriteriju najboljih ocjena.
Na taj način nameću nam se kandidati sa kriterijima koji nisu odlučujući za odabir pri zaposlenju kod brodara, samim kandidatima se daje mogućnost odabira pa neće biti pravilno kanalizirani gdje je to potrebno, vježbenici se neće moći nuditi novim tržištima, pri međunarodnim seminarima i slično i na taj način pokušati privući nove klijente. Dakle, na naš prijedlog da se poveća konkurentnost hrvatskog pomorca na međunarodnom trzištu postavljaju se kriteriji koji nisu optimalni i neće dovesti do produktivnosti koja je zamišljena ovom inicijativom. Nadamo se novim pregovorima s Ministarstvom po tom pitanju i zajedničkim fondom za sve vježbenike bez obzira gdje će biti zaposleni. S obzirom da se sada subvencionira gotovo jedna trećina svih vježbenika, nadamo se da će u budućnosti moći biti subvencionirani svi i možda pronaći model da vježbenički staž postane dio obrazovnog procesa. Naime ima mladića i djevojaka koji okušaju more tek poslije fakulteta i onda shvate da to nije zanimanje za njih.

Prostor za napredak

Kad smo kod novih opcija na tržištu rada, hrvatski su pomorci sve traženiji i u uredima svjetskih pomorskih kompanija.

- To je točno, kompanije odavno prepoznaju stručnost i kvalitetu hrvatskih pomoraca, a u zadnje vrijeme vidimo uzlazni trend zapošljavanja pomoraca u uredima koji onda postaju inspektori i slično, odnosno u menadžmentu brodarskih kompanija diljem svijeta. Lijepo je i na ponos vidjeti naše ljude na takvim pozicijama i njima je to sigurno kruna pomorske karijere, ali takve životne promjene nerijetko uzrokuju i preseljenje obitelji što ponekad nije lako. Kod samih pomorskih zanimanja, već dugi niz godina je trend da su traženiji strojari od nautičara. Pa ako netko ima dvojbu... Ono što veseli je da studenti po završetku školovanja lakše pronađu posao nego što je to bio slučaj do sada.

Kakva je budućnost hrvatskih pomoraca. U ovom su trenutku traženi i cijenjeni, što treba učiniti da tako i ostane?

- Kvaliteta je naša najveća prednost i moramo učiniti sve da ostanemo korak ispred konkurencije. Brodari, odnosno poslodavci nas sigurno neće plaćati više u odnosu na druge jer smo lijepi i bijeli i dolazimo iz Hrvatske. Jer još uvijek smo skuplji od većine drugih nacionalnosti i zato je jedna od većih opasnosti za sigurnost posla naših pomoraca svjetska gospodarska kriza gdje se onda režu budžeti i otpuštaju oni skuplji.

Imamo dobro posložene zakonske uvjete, a država prije svega mora ulagati u suvremeno obrazovanje pomoraca i olakšati njihovu konkurentnost na tržištu subvencionirajući vježbenički staž. Imamo odlične škole i fakultete, ali uvijek ima prostora za napredak, pogotovo u dijelu gdje školstvo mora pratiti sve najnovije trendove u pomorstvu, s fokusom na tehnološki zahtjevne brodove.

Treba investirati u simulatore, a dio nastave bi se morao održavati na engleskom jeziku jer oni koji ne znaju dobro engleski nemaju što raditi na moru. No da bi takvu poziciju i zadržali, moramo biti bolji od drugih. To sam ponovio jer ima onih koji to zaborave. Usporedite to s nogometom ako želite, da bi vam bilo jasnije.
 

Koncentrirani smo na obrazovanje pomoraca
Kakvi su planovi za budućnost "Zorovic Maritime Servicesa"?

- Uvijek može još i bolje, bez obzira na dosadašnji uspjeh i poziciju na tržištu. Ovih dana smo, po drugi put, odbili ponudu velike svjetske brodarske kompanije da otkupi tvrtku, previše smo emocionalno vezani za nju i naše ljude i mislimo da možemo kvalitetno dalje i sami. Osim toga jako teško se dolazi do brand name-a da bi ga se prodalo preko noći. No s business-om se nikad ne zna, danas je dobro, sutra tko zna što nas čeka. Naravno uvijek smo otvoreni za suradnju i potencijalna spajanja s firmama s kojima možemo ići stepenicu više, u ship management ili čak nešto više no to je radeći iz naše zemlje vrlo teško jer kao što već i vrapci znaju poslovna okolina i uvjeti poslovanja bi trebali biti daleko bolji nego što to danas jesu. Struka i privreda su ti koji vode posao, a administracija ga čini mogućim. Kod nas je to još uvijek malo naopako, ali imajmo vjere u promjene. Mi smo pak koncentrirani zadnjih godina i na obrazovanje pomoraca, u našem training centru, koji ćemo i dalje širiti i unapređivati, za što smo već dobili i sredstva iz EU fondova, kao i preliminarno odobrenje za sufinanciranje nabavke novog simulatora.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.