Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
12. studenoga 2019.
Uspjeh

BRAJDICA SRUŠILA REKORDE Sve kontejnerske luke sjevernog Jadrana povećale su promet

Foto Damir Škomrlj
Foto Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 1. veljača 2019. u 16:29 2019-02-01T16:29:21+01:00

Promet od rekordnih 227.375 TEU je 8,1 posto bolji rezultat nego na kraju 2017. godine. Od sjevernojadranskih luka Trst bilježi najveći rast

RIJEKA Kontejnerski promet u riječkoj luci lani je dosegao rekordnih 227.375 TEU-a, što je za 17 tisuća ili 8,1 posto bolji rezultat nego na kraju 2017. godine, u kojoj je na Brajdici, prvi put u povijesti, bilo prekrcano više od 200 tisuća kontejnera.

Rekordne rezultate bilježe i ostale dvije kontejnerske luke Sjevernog Jadrana, Trst i Kopar. Kopar je zabilježio rast od 6,3 posto, što u postotku možda ne zvuči puno, ali u apsolutnim brojkama slovenska je luka prekrcala 77 tisuća kontejnera više nego godinu ranije, te se s 988 tisuća TEU-a sasvim približila magičnoj brojci od milijun TEU-a godišnje, a time i svom maksimalnom trenutačnom kapacitetu.
Najveći rast među trima lukama u 2018. godini, baš kao i godinu ranije, ostvario je Trst, s povećanjem od 14,5 posto, odnosno s 546 tisuća TEU-a, na 625 tisuća. Nagli rast kontejnerskog prometa u tršćanskoj luci posljednjih godina ponajviše se veže uz ulazak brodarskog diva MSC-a u vlasništvo terminala, koji je donio nove terete, ali i luku Trst pretvorio u svoje glavno čvorište na Jadranu, gdje se kontejneri prekrcavaju s broda na brod.

Povećanje dubine

Po pitanju omjera uvoza i izvoza, Jadranska vrata u prošloj su godini ostvarila gotovo potpunu pokrivenost uvoza izvozom, pri čemu je omjer bio 52 posto naprama 48 posto u korist izvoza, što značajno utječe na financijske rezultate.

– Za poslovanje je vrlo važno da kontejneri u što većoj mjeri dolaze i odlaze puni jer je to, dakako, isplativije nego kada u jednom pravcu idu prazni – objašnjava Žarko Acinger, direktor prodaje Jadranskih vrata, tvrtke koja upravlja terminalom na Brajdici, ističući kako je i u prošloj godini zabilježen pozitivan financijski rezultat, no o konkretnim brojkama nije htio govoriti dok ne budu objavljeni službeni rezultati poslovanja.

U 2017. godini Jadranska vrata ostvarila su dobit nakon oporezivanja nešto veću od 20 milijuna kuna.

Dobre rezultate Rijeka može dijelom zahvaliti povećanju dubine na operativnoj obali na 14,88 metara, izvedeno u 2017. godini, ali Acinger ističe kako je na rast u zadnje dvije godine mnogo veći utjecaj imalo poboljšanje željezničkog servisa prema odredištima u unutrašnjosti.

Kopar širi terminal i gradi drugi kolosijek pruge

Kontejerski terminal u Kopru približio se maksimumu svojih kapaciteta, no Slovenci su već pokrenuli projekte širenja terminala i produljenja operativne obale, kojima bi kapacitet već iduće godine trebao desegnuti 1,3 milijuna TEU-a. Paralelno, prije nekoliko je dana slovenska vlada prihvatila investicijski plan za izgradnju 27 kilometara dugog, drugog željezničkog kolosijeka između Kopra i Divače. Završetak izgradnje planiran je za 2025. godinu. 

– Što se povećanja dubine tiče, važno je da smo održali korak s povećanjem brodova u servisu. No razvoj željezničkog servisa bio je značajniji. Zahvaljujući tome povećao se promet prema Mađarskoj, koji sad iznosi tri posto od ukupnog prometa i uskoro bi mogao dostići količine koje idu prema Austriji – kazao je Acinger.

Glavna tržišta, kako u uvozu, tako i u izvozu za kontejnere iz riječke luke i dalje su Hrvatska, Srbija i BiH-a, no raste promet prema ostalim državama, među kojima su najvažnije upravo Austrija i Mađarska. – Ono što bih ipak istaknuo kao možda najveći iskorak u prošloj godini je činjenica da su dva velika brodara – Maersk i CMA CGM pokrenuli svoje željezničke servise prema Mađarskoj, od kojih imamo velika očekivanja u idućim godinama – kaže Acinger.

Od ukupnog broja kontejnera na Brajdici nešto manje od 65 tisuća ih je transportirano iz luke ili do nje željeznicom, što je blagi rast u odnosu na godinu ranije, no s obzirom na to da traju radovi na izgradnji novog ranžirnog kolodvora Brajdica, vrijedni preko 35 milijuna eura, to je uvelike ograničilo mogućnosti značajnog povećanja udjela željezničkog prometa.

– Radovi će trajati i ove godine, što znatno opterećuje i gradski promet, s obzirom na to da vlakovi s Brajdice prolaze kroz centar, no kada budu završeni, moći ćemo istodobno slagati dva blok vlaka, na četiri kolosijeka, od kojih će svaki biti duljine 375 metara. Hoće li se blok vlak odmah na Brajdici spajati u jednu cjelinu, duljine 500, 600 ili 750 metara, ili će se dvije polovine kompozicije spajati u Gorskom kotaru, kao što je sada čest slučaj, ovisit će o željezničkim operaterima i njihovim mogućnostima. Ako će koristiti dvije lokomotive kakve se sada koriste, ili jednu snažniju, onda ga mogu spajati i u Rijeci – objašnjava Acinger.

Servisiranje brodova

U ovoj godini započet će, za Brajdicu izuzetno važan, sveobuhvatan projekt povećanja dubine na »starom« dijelu kontejnerskog terminala, vrijedan oko stotinu milijuna kuna, kojim će biti omogućeno servisiranje najvećih kontejnerskih brodova, dugih 400 metara i kapaciteta od preko 15 tisuća TEU-a u punoj duljini. Dubina će tako na praktički cijeloj operativnoj obali biti najmanje 14,88 metara, koliko je sada na istočnom dijelu obale, pa više neće biti potrebe za vezivanjem pramca broda za bovu, kao što je sada slučaj, čime se znatno ograničava veličina broda koje Brajdica može primiti, ali i mogućnost prekrcaja.

Produbljivanje bi trebalo biti dovršeno početkom iduće godine, a osim povećanja dubine mora uz obalu, bit će povećana i nosivost obalnog zida, što je preduvjet za nabavku nove lučke opreme za prekrcaj tereta s najvećih brodova Neo Panamax i Ultra Large Container Vessel(ULCV), dugih do 400 metara.

– Već tijekom ove godine u servis kreću brodovi duljine 400 metara. Zbog toga nam je projekt produbljivanja izuzetno bitan, da uklonimo postojeće restrikcije u servisiranju najvećih kontejnerskih brodova – kaže Acinger, dodajući da će Jadranska vrata projekt popratiti nabavkom kontejnerskih mostova nove generacije.

Škrljevo će privući nove terete

Pozitivne efekte na poslovanje u Jadranskim vratima očekuju i od puštanja u rad pozadinskog terminala, odnosno logističkog centra Luke Rijeka na Škrljevu, koje se očekuje u ožujku ili travnju, kada bude izdana uporabna dozvola za terminal.

– Za sve operacije s robom – punjenje i pražnjenje kontejnera i ostalo, potreban je logistički centar. Otvaranjem Škrljeva pružaju nam se brojne nove mogućnosti jer možemo pružati brojne nove usluge, a time i privući nove klijente i nove terete. U poslovni plan za ovu godinu nismo ukalkulirali pozitivne efekte Škrljeva, ali sigurno je da će se već ove godine osjetiti pozitivni efekti na poslovanje kontejnerskog terminala – kaže Acinger.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.