Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
1. travnja 2020.
Špageti vesterni

Zagrebačko kino Tuškanac donosi retrospektivu filmova Sergia Leonea

Zagrebačko kino Tuškanac donosi retrospektivu filmova Sergia Leonea
Zagrebačko kino Tuškanac donosi retrospektivu filmova Sergia Leonea
Autor:
Objavljeno: 28. studeni 2019. u 7:50 2019-11-28T07:50:20+01:00

Filmskim klasikom »Dobar, ružan, zao« Sergia Leonea zagrebačko kino Tuškanac u četvrtak počinje s retrospektivom filmova tog slavnog talijanskog redatelja koji je pokrenuo žanr špageti vesterna.

Film »Dobar, ružan, zao« (1966), prati lutajućeg revolveraša Blondiea koji je sklopio neobičan pakt s prijetvornim meksičkim banditom Tucom za kojim je raspisana tjeralica zbog niza zločina. Blondie ga u dogovoru s njim izruči šerifu, potom ga preciznim hicem spasi s vješala, te njih dvojica podijele novac od nagrade, no priča tu tek počinje.

Ta crnohumorna parodija žanrovskih konvencija vesterna, posljednji nastavak Leonove ´dolarske trilogije´ bio je nerijetko kritiziran zbog pretjeranog nasilja, no redatelj je objasnio da je Divlji zapad i nastao na nasilju koje su provodili priprosti muškarci.

Uoči projekcije tog filma, koji je u dijelu europske kritike proglašavam najboljim predstavnikom podžanra tzv. špageti-vesterna i kojega Quentin Tarantino smatra 'najbolje režiranim filmom svih vremena', uvodnu riječ o redatelju imat će filmski kritičar Tonči Valentić, najavljeno je iz »Tuškanca«.

Film je snimljen u Španjolskoj, uz odobrenje Francova režima i uz sudjelovanje 1500 pripadnika lokalne policije, koji su glumili vojnike ili bili statisti.

Do subote, 30. studenog, prikazat će se još dva filma tzv. dolarske trilogije – »Za šaku dolara« (1964), nastao pod utjecajem »Tjelesne straže« Akire Kurosawe kojim je redatelj postao zvijezda, kao i glavni glumac Clint Eastwood dotad ne baš poznat s američke televizije, te »Za dolar više« (1965), koji se pamti po glumi Eastwooda, Leeja Van Cleefa i Gian Marie Volontéa, kao i glazbi Ennija Morriconea.

»Za šaku dolara« priča je o usamljenom revolverašu koji se našao u jednom gradiću usred žestokog sukoba dviju suparničkih obitelji koje ga, kad otkriju koliko je vješt u rukovanju revolverima, obje žele angažirati. Ono što ne slute je da dok ´za šaku dolara´ pristane raditi kao plaćenik za obje obitelji on ima sasvim druge planove.

Film je u razdoblju zalaska popularnosti američkog vesterna kao žanra imao velik uspjeh kod publike, uspio je revitalizirati žanr i začeo zaseban podžanr isprva s podsmijehom nazvan špageti-vesternom, prema Italiji kao zemlji podrijetla.

Zlatno razdoblje špageti-vesterna trajalo je od sredine šezdesetih do sredine sedamdesetih, a riječ je o djelima realiziranim niskim proračunima, uz razmjerno kratke rokove realizacija i mahom na talijanskom jeziku, od talijanskih redatelja, u talijanskim filmskim studijima Cinecitta, na Sardiniji i na lokacijama u Španjolskoj pustinji u pokrajini Almería.

Retrospektiva donosi i središnji dio trilogije, »Za dolar više«, o dvojici iskusnih lovaca na glave, grubom i šutljivom Bezimenom i tajanstvenom Pukovniku koji se suprotstavljaju bandi neobuzdanih desperadosa koja terorizira stanovništvo na teritoriju Novog Meksika i njihovom nemilosrdnom šefu, za kojim je raspisana tjeralica na deset tisuća dolara.

Kako se napominje u najavi, i u ovom su filmu pretjerano naglašene žanrovske konvencije i obrasci, kroz obradu motiva osvete kao i motiva sukoba dobra i zla, ritualiziranih dvoboja, usamljenog šutljivog stranca koji stiže u grad, ekstremnog nasilja.

Clint Eastwood najprije nije želio ponovno tumačiti glavnu ulogu, nakon premijere prvog filma nije ga ni pogledao, no predomislio se kad mu je Leone pokazao tada jedinu postojeću talijansku verziju filma.

Program završava remek-djelom »Bilo jednom na Divljem Zapadu« (1968), snimljenim prema priči koju su uz Leonea sukreirali kultni Dario Argento i Bernardo Bertolucci.

Iz »Tuškanca« kažu da je, prema mnogima posrijedi najuspješnije djelo podžanra talijanskih vesterna kojeg ponovno odlikuju sjajne glumačke interpretacije Charlesa Bronsona, Henryja Fonde, Claudije Cardinale.

Posebno se izdvaja antologijska glazba stalnog Leoneova suradnika Ennija Morriconea, koji je zasebne glazbene teme vezane uz središnji kvartet likova uklapio u soundtrack koji priziva duh američkog zapada.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.