Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 26
Sutra: 11° 11° 26
21. studenoga 2019.
Točka na P

Osam desetljeća od premijere filma koji nikada neće prohujati s vihorom

Detalj s plakata koji je promovirao film "Prohujalo s vihorom"
Detalj s plakata koji je promovirao film "Prohujalo s vihorom"
Autor:
Objavljeno: 17. veljača 2019. u 11:19 2019-02-17T11:19:29+01:00

Slavnu američku ljubavnu dramu iz 1939. godine režirao je Victor Fleming prema istoimenom romanu Margaret Mitchell, koji je za samo godinu dana rasprodan u čak 1.383.000 primjeraka

U američke kinodvorane vratio se film »Zameo ih vjetar«, u povodu obilježavanja 80. godišnjice njegove premijere. U originalu »Gone with the Wind«, ujedno poznat i pod hrvatskim naslovom »Prohujalo s vihorom«, slavna je američka ljubavna povijesna drama iz 1939. godine koju je režirao Victor Fleming prema istoimenom romanu Margaret Mitchell. Roman je objavljen 1936. i za samo godinu dana rasprodan je u čak 1.383.000 primjeraka. Mitchell je na knjizi radila šest mjeseci kako bi provjerila povijesne podatke, a uvodno poglavlje je nekoliko puta ponovno pisala.

Mitchell i njezin suprug John Marsh, tiskar po zanimanju, uredili su konačnu verziju romana. Mitchell je prvo napisala posljednje događaje u knjizi, a tek nakon toga događaje koji su im prethodili. O tome što se dogodilo s njezinim glavnim likovima, Rhettom i Scarlett, nakon završetka romana, Mitchell je rekla da ne zna, te dodala: »Koliko ja znam, Rhett je možda pronašao nekoga tko je manje naporan.«

Producent David O. Selznick, šef studija Selznick International Pictures, odlučio je kupiti prava na roman nakon što je njegov montažer Kay Brown pročitavši knjigu bio oduševljen. Mjesec dana nakon objavljivanja, Selznick je otkupio njegova filmska prava za 50.000 dolara, što je tada bila rekordna svota. Potraga za glavnom glumicom trajala je dvije godine; među gomilom od 1.400 kandidatkinja za glavnu ulogu Scarlett O’Hare na audiciju su došle i Katharine Hepburn, Norma Shearer, Bette Davis, Barbara Stanwick, Joan Crawford, Jean Arthur, Lana Turner te Lucille Ball. Od veljače 1938. Selznickova favoritikinja je privatno bila Vivien Leigh, mlada i nepoznata engleska glumica, nakon što je vidio njen film »Vatra iznad Engleske«. No audicija se i dalje nastavljala, tako da je do svibnja 1938. Selznick već potrošio 400.000 dolara, a da nije imao ni gotovu glumačku listu ni gotov scenarij. Leigh je na kraju dobila službenu potvrdu da će igrati Scarlett O'Haru.

Clark Gable je pak bio od početka favorit za ulogu Rhetta Butlera. No tada je već bio pod ugovorom od drugog studija, MGM-a, pa su šanse da ga Selznick dobije bile male. Selznick je planirao da Rhetta stoga igra Gary Cooper, ali je ovaj to odbio izjavivši da će taj film »biti najveći neuspjeh u povijesti Hollywooda«. Kako bi ipak nekako dobio Gablea, Selznick je prihvatio neobičnu ponudu: MGM će pomoći financirati film i posuditi Gablea, te zauzvrat dobiti 50 posto profita od distribucije filma.

Snimanje je konačno počelo u siječnju 1939. Prvi redatelj George Cukor »odradio« je 17 minuta te potom napustio film smatrajući da scenarij nije dobar. Potom pa ga je zamijenio Victor Fleming. Troškovi filma popeli su se na tada astronomskih 3,9 milijuna dolara, a komercijalni uspjeh na kino blagajnama nadmašio je sva očekivanja. Film je osvojio osam Oscara, među ostalim za najbolji film, režiju, scenarij, glavnu glumicu, sporednu glumicu, scenografiju, fotografiju..., te pet nominacija. Osvojio je i dva počasna Oscara.

Riječ je o jednom od najomiljenijih i najkontroverznijih holivudskih filmova svih vremena, u čijem je središtu priča o mladoj Scarlett O‘Hari koja usred Američkog građanskog rata svim snagama nastoji zadržati obiteljski posjed na jugu zemlje. »Zameo ih vjetar« sada se počeo prikazivati u svim američkim gradovima koji imaju kinodvorane, a bit će na programu do 3. ožujka. Ukoliko se obračuna prihod što ga je ostvario 1939. godine u usporedbi s aktualnom vrijednošću dolara, film je zaradio 3.785.107.801 dolar, što ga svrstava u kategoriju najkomercijalnijih u povijesti američke sedme umjetnosti. Godine 1982. film je, zbog svoje kulturne važnosti, uključen u državni filmski registar SAD-a, dok ga je Američki filmski institut uvrstio na popis »100 godina 100 filmova«.

S obzirom na aktualne rasističke tendencije u Trumpovoj Americi, zanimljivo je podsjetiti na rasne teme u Flemingovom filmu. Neki su, naime, kritizirali ovaj povijesni spektakl zbog rasizma i romantiziranja stanja crnog roblja koji služe bijelcima na američkom jugu. Kolumnist Leonard Pitts je film okarakterizirao kao »romansu smještenu u Auschwitzu«. Ipak, većina publike 1939. nije primijetila takve prigovore. Neki su povezali lik Mammy sa sretnim robom, dok su drugi to osporavali i isticali da je ona kompleksan lik koji se ne srami biti tvrd sa svojom gospodaricom Scarlett O'Hara.

Selznick je odgovorio da film nije rasistički te da su crnoputi likovi »dražesni, vjerni i otvoreni ljudi«. Malcolm X se prisjeća scene iz filma, one u kojoj sluškinja Prissy objavi Scarlett da ne zna ništa o porodu te da ne zna pomoći Melanie, na što ju ova ošamari, koju je vidio kao mali dječak te mu je bilo tako neugodno da »se htio sakriti ispod tepiha«. Ipak, drugi su dodali da Scarlett tijekom filma ošamari i Rhetta i sestru Suellen. Zanimljivo, glumica Hattie McDaniel nije smijela ući u kino u Atlanti jer je tada vladao zakon segregacije, što je razljutilo neke njene kolege iz filma. Inače, Hattie McDaniel prva je crna glumica nominirana za Oscara, a i osvojila ga je u kategoriji najbolje ženske sporedne uloge.
Kad je riječ o tretiranju spolnih tema, film je bio suptilan i delikatan.

Implicira se da je Rhett Butler ženskar koji se zabavlja i s prostitutkama, dok je Scarlett snažna žena koja ne prihvaća podređenu ulogu u društvu te upotrebljava svoje čari kako bi se udala za razne muškarce i nabavila njihovu imovinu. Kad se njih dvoje kasnije vjenča, morat će promijeniti svoje navike. U jednoj sekvenci, nakon što je rodila svoje prvo dijete, Scarlett počne prigovarati da se previše udebljala te odluči više ne imati djece – čime se implicira da neće više imati snošaj sa suprugom Rhettom Butlerom. Neki su kritizirali i sekvencu u kojoj polupijani Rhett zgrabi ljutitu Scarlett i kaže: »Ovo je jedna noć koju me nećeš odbiti…«, te ju u naručju odvede stepenicama u svoju sobu, očito kako bi ju prisilio na spolni odnos. Zanimljivo, u sljedećoj sceni Scarlett se probudi vesela i osvježena u krevetu, čime se implicira da je uživala u njihovoj strastvenoj noći i jednostavno zaboravila na ponos i svađe u njihovom odnosu. Isto tako, nikada se javno ne izgovori da je Scarlett izgubila nerođeno dijete kad je pala niz stube.

Posljednja rečenica Clarka Gablea u filmu: »Frankly, my dear, I don’t give a damn«, prouzročila je da studio za kaznu zbog psovanja plati 50.000 dolara. Riječ »damn« (prokletstvo) su pokušali presinkronizirati, ali nije išlo. Većina kritičara složila se da je »Zameo ih vjetar« veliki film koji zaslužuje nazvati se klasikom, dok je manjina odbacila radnju kao običnu »sapunicu«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.