Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 2
Sutra: 5° 5° 2
31. ožujka 2020.
Dva vrijedna izdanja

Strip kao grafički roman: »Ep o Gilgamešu« i »Irmina« Barbare Yelin

Barbara Yelin, »Irmina«
Barbara Yelin, »Irmina«
Autor:
Objavljeno: 1. siječanj 2020. u 16:59 2020-01-01T16:59:22+01:00

Za »Ep o Gilgamešu« »kriv« je iznimno važan Sandorf Ivana Sršena, dok je »Irmini« Barbare Yelin kumovao, pak, VBZ. Dobre su to vijesti za strip-scenu u Hrvatskoj

Malo tko iz one statistički potvrđene polovice hrvatskog građanstva koja u godinu dana uspije pročitati barem jednu knjigu i danas tvrdi da su stripovi šund-zabava za djecu. Osim što djeca više ne čitaju stripove, ili to ne čine u onoj mjeri u kojoj su to činile generacije odgajane bez pametnih telefona, narativ o stripu danas je kudikamo pozitivniji.

Rezultat je to, u hrvatskim okvirima, nekoliko čimbenika, no glavni je svakako to što je strip dobio uspješne zagovaratelje, koji uspijevaju prodrijeti i u kulturni mainstream.

A kad se godinama govori o razlici između šund-stripa i grafičkih romana, odnosno autorskog stripa, kada godinama takva izdanja nalaze svoj put do knjižara i čitatelja, kada vodeći književni sajmovi u Hrvatskoj strip stavljaju u razne fokuse ili mu posvećuju cijele programske pravce, nešto se mora promijeniti.

Veliku zaslugu za to u Hrvatskoj ima Marko Šunjić i njegova Fibra, koja od 2006. prkosi izdavačkoj entropiji u Hrvata i ustraje u svojoj misiji objavljivanja vrijednog autorskog stripa doguravši do brojke od preko 500 izdanja. Veliku zaslugu za to ima i agilni promotor stripa Vladimir Šagadin, uz gomilu strip-autora koji, u Hrvatskoj i pogotovo izvan nje, stvaraju vrijedna djela.

No ovo nisu priče ni o njima ni o pionirima strip-scene u Hrvatskoj; ovo je priča o njenoj živosti.

Dobre vijesti

Naime živosti nema bez množine. Kad se kaže »scena« ne može se misliti na jednog izdavača; za scenu je, kao i za ljubav, ili ubojstvo, potrebno barem dvoje.

A po mogućnosti i više njih, jer ono što je u ljubavi grupnjak, na sceni je dobrodošla diversifikacija. Pa je tako lijepo vidjeti da se izdavanju stripova, odnosno grafičkih romana, odnosno priča ispričanih tekstom i crtežima, ustrajno pridružuju i drugi, etablirani izdavači knjiga.
U ovom ćemo tekstu fokus staviti na dva takva izuzetna izdanja.

Za jedno je »kriv« iznimno važan Sandorf Ivana Sršena, koji je i sam svojevrsna Fibra domaće izdavačke scene, ustrajni producent ne uvijek komercijalnih, dapače, često radikalno nekomercijalnih, ali sjajnih knjiga.

Drugom je, pak, kumovao veliki VBZ, što su za scenu opet dobre vijesti, jer kada najveći prepoznaju potencijal, to je dobar putokaz.

Sandorf je objavio »Ep o Gilgamešu« u formi grafičkog romana. Da, »onaj« ep o Gilgamešu, jednu od najstarijih priča uopće, koja u fokusu ima dogodovštine sumerskog kralja Gilgameša i divljeg čovjeka Enkidua.

I kad je Kent Dixon, američki profesor književnosti i kreativnog pisanja, pisac i prevoditelj, mogao objaviti novi engleski prijevod »Epa o Gilgamešu«, za koji je konzultirao sva njemu poznata prijevodna izdanja, a naučio je i akadsko klinasto pismo, nije to učinio. Umjesto toga pozvao je svoga sina, strip-crtača Kevina Dixona, da njegovu verziju, u kojoj je i puno originalne duhovitosti, ublaživane godinama školničkih čitanja, oslika svojim živahnim crtežem. I rezultat, nakon deset godina posla, knjiga je koju je za Sandorf preveo Marko Gregorić i koja izgleda sjajno.

Kanon žanra

U izdavačkoj napomeni čitamo da su otac i sin približili Gilgameša senzibilitetu suvremenog čitatelja, posebno mlađeg uzrasta.

- Grafički rukopis Kevina H. Dixona na tragu je crtača poput Crumba, Uderza, Hergéa ili Groeninga, i ingeniozno, duhovito i vizualno atraktivno vjerno prati radnju zabilježenu prvi put na glinenim pločama: doživljaje kralja Gilgameša, Enkidua, Utnapištima, putovanje, borbu s čudovištima, opis općeg potopa, žalovanje, traganje za besmrtnošću, proces psihološke i duhovne transformacije likova – u osnovi, njihovo suočavanje s temeljnim filozofskim i egzistencijalnim pitanjima s kojima se čovjek i danas suočava pa stoga djelo i ne može izgubiti na aktualnosti.

Grafički roman »Ep o Gilgamešu« već se, s pravom, smatra dijelom kanona u tom žanru – piše u izdavačkoj napomeni.

VBZ je, pak, objavio na gotovo 300 stranica u boji, formata 20 X 24 centimetara, u tvrdim koricama, grafički roman Barbare Yelin »Irmina«, u prijevodu s njemačkog jezika Tatjane Jambrišak. Rijel je o knjizi čiji se izvor čitatelju otkriva već u autoričinoj kratkoj uvodnoj napomeni. »Prije nekoliko godina u ostavštini moje bake našla sam kutiju s dnevnicima i pismima.

Ta me građa nadahnula za roman u stripu koji je pred vama«, kaže autorica, napominjući da je istražila povijesnu pozadinu priče, ali i da si je dopustila određenu pripovjedačku slobodu.

Impresivan crtež, koji osim likova sugestivno dočarava i atmosferu tijekom nacističke vladavine u Njemačkoj, zajedno s tekstom priča priču o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom, kako to kaže izdavačka napomena.

Uznemirujuća pitanja

- Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav.

Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku.

No pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim – kaže se u izdavačkoj napomeni o ovome višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu u kojem Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam.

- To otvara uznemirujuća pitanja o ulozi običnih ljudi u zločinačkim režimima, njihovu izboru i sudioništvu: koliko su znali i zašto su ignorirali? Što je uzrokovalo takav obrat u Irmininu načinu razmišljanja? Je li znala koga podržava i je li to bio njezin svjestan izbor - pita se izdavačka napomena, uz zaključak da je »Irmina« važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.