Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 4
Sutra: 11° 11° 4
8. prosinca 2019.
Podjela kolača

Riječki proračun za kulturu: izvaninstitucionalna kultura prioritet

Pročelnik Ivan Šarar na predstavljanju proračuna za kulturu, Foto: R. BRMALJ
Pročelnik Ivan Šarar na predstavljanju proračuna za kulturu, Foto: R. BRMALJ
Autor: ,
Objavljeno: 23. prosinac 2011. u 8:15 2011-12-23T08:15:00+01:00

Ukupno gledano, proračun za kulturu u idućoj godini iznosi 78,9 milijuna kuna, što je za 3 posto manje nego lani, ali su programska sredstva smanjena za čak 36 posto.

RIJEKA Dvijetisućita godina u riječkoj je kulturi ostala upamćena kao godina u kojoj nijedna od pet gradskih kulturnih institucija iz gradskog proračuna nije dobila ni novčića za programsku djelatnost.

Dvanaest godina kasnije ponavlja se slična situcija. Na jučerašnjem susretu s novinarima, posvećenom obrazlaganju proračuna za 2012., pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar jasno je poručio da izvaninstitucionalna kultura u raspodjeli programskih sredstava treba imati prioritet u odnosu na ustanove koje su umalo ostale bez ikakvih dotacija.

Pri raspodjeli novca za javne potrebe razmišljalo se, naime, da se ustanovama u cijelosti uskrati sufinanciranje programske djelatnosti. Za razliku od izvaninstitucionalne scene, ustanove – po Šararovu mišljenju – imaju kapaciteta nositi se s krizom i proizvoditi programe za plaće koje dobivaju, dok bi za »nezavisnu« scenu ukidanje dotacija bilo mnogo pogubnije.

Najveće smanjenje - za kazalište  

Na kraju se na računima ustanova ipak našlo nešto novaca, ali samo zahvaljujući smanjenju plaća njihovih djelatnika. Plaće su smanjene za 3 posto i programska će djelatnost ustanova kulture biti sufinancirana upravo iz te uštede, pa bi se moglo zaključiti da će je financirati sami kulturnjaci, odricanjem od vlastitih prihoda.

Ukupno gledano, proračun za kulturu u idućoj godini iznosi 78,9 milijuna kuna, što je za 3 posto manje nego lani, ali su programska sredstva smanjena za čak 36 posto.   

Za sufinanciranje javnih potreba u kulturi ukupno je izdvojeno 5,927 milijuna kuna, od čega 1,77 milijuna za ustanove, a 4,16 milijuna za izvaninstitucionalne korisnike. Najveće smanjenje – u iznosu od 45 posto – odnosi se na programsku djelatnost kazališta, a 32 posto za muzejske programe.

Kazališta, po Šararovim riječima, imaju načine kako biti efikasniji zaradom od prodaje ulaznica pa im je stoga smanjenje veće nego muzejima, a da se vodilo računa o specifičnosti svake pojedine djelatnosti govori i primjer Gradske knjižnice kojoj su sredstva za otkup građe udvostručena, a ukupno povećanje za programe je 55 posto. Takva odluka rezultat je stava da je knjižnica temeljna ustanova kulture koja zadovoljava potrebe 24.000 svojih članova.

Smanjenja, dakle, nisu linearna. Potvrđuje to i primjer Muzeja grada Rijeke koji zbog gostovanja izložbe »Merika« u SAD-u bilježi manji pad od Muzeja moderne i suvremen umjetnosti kojem su sredstva prepolovljena.

Prepolovljen broj programa  

No, za razliku od programskih sredstava, ustanove će u sljedećoj godini raspolagati s više novca za režijske troškove koji su prijašnjih godina bili pretjerano smanjeni. Stoga će za režije dobiti 1,8 milijuna kuna više, što će im omogućiti stabilnije poslovanje.

Broj programa koji će se sufinancirati u izvaninstitucionalnoj kulturi više je nego prepolovljen. Dok se proteklih godina kretao oko 300, u 2012. sufinancirat će se kupno 141 izvaninstitucionalni program, a cilj je podupirati najkvalitetnije programe unutar svake djelatnosti (izložbena, nakladnička, scenska, glazbena, filmska, novi mediji), kao i već etablirane manifestacije. Iznosi pojedinih djelatnosti su gotovo ujednačeni i za većinu se kreću oko iznosa od 400.000 kuna. Najveće smanjenje bilježi filmska djelatnost, koja je s prošlogodišnjih milijun kuna spala na 440.000 kuna, što je objašnjeno željom da se očuva djelatnost Art-kina »Croatia«, pa su zbog toga smanjena sredstva za filmsku produkciju. Za programe Art-kina namijenjeno je 1.504.000 kuna.   

Planirani prihod od spomeničke rente u gradskom proračunu za 2012. iznosi 10 milijuna kuna, što je na razini prošlogodišnjeg. Od toga je 495.500 kuna namijenjeno za 13 različitih programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u sklopu javnih potreba u kulturi Grada, kao što je primjerice izrada dokumentacije za sanaciju lansirne rampe torpeda (72.000 kuna) ili nastavak obnove secesijskih dizala u Grohovčevoj ulici (135.000 kuna).

Za kapitalna ulaganja ukupno je predviđeno 5.592.500 kuna, od čega najviše (1.600.000) za izradu projekta građevinske sanacije i nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova u upravnoj zgradi bivše Rafinerije šećera. Za prvu fazu obnove pročelja Filodrammatice koja se odnosi na restauraciju povijesne stolarije, planirano je 927.300 kuna, a za izradu projektne dokumentacije Trga pul Vele Crikve te prezentaciju arheološkog lokaliteta kroz izložbu i publikaciju 780.000 kuna.

Zaštita baštine  

Za zaštitne radove na Trsatskoj gradini i izradu replike trsatskog zmaja planiran je iznos od 650.000 kuna, izdvajanja za motorni brod »Galeb« smanjena su na 425.000 kuna, a za nastavak aktivnosti vezanih uz riječki Principij, čije se uređenje očekuje tijekom sljedeće ili u prvoj polovici 2013. godine, u kulturnom proračunu osigurano je 610.000 kuna. Planirani iznos za sufinanciranje obnove pročelja i krovova zgrada pod spomeničkom zaštitom je 2.629.000 kuna, a milijun kuna namijenjen je i drugoj fazi obnove dviju dizalica na riječkom lukobranu.

U 2012. godini planira se započeti i s pripremnim radovima za etapnu sanaciju, odnosno rekonstrukciju »T-objekta« u bivšoj tvornici »Rikard Benčić« u novu zgradu MMSU-a, za što je planiran iznos od 500 tisuća kuna. Šarar smatra da bi se, uz neke manje zahvate na objektu, T-zgrada mogla početi privremeno koristiti već u idućoj godini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.