Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 20° 20° 1
6. travnja 2020.
Darovnica dr. Đure Rošića

foto Neva Rošić darovala Rijeci ostavštinu oca Đure

Neva Rošić i Goran Crnković / Foto Vedran KARUZA
Neva Rošić i Goran Crnković / Foto Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 21. svibanj 2013. u 10:35 2013-05-21T10:35:00+02:00

Članovi obitelji Rošić generacijama su Riječani, rekla je Neva Rošić: Moj djed je gradio kuće u Dolcu, njegovi sinovi – liječnik, pravnik i ekonomist – družili su se s Franom Supilom, a jedan od njih, moj otac dr. Đuro Rošić, bio je prvi poslijeratni intendant riječkog kazališta

RIJEKA » U Foyer HNK Ivana pl. Zajca, u nazočnosti intendantice Nade Matošević Orešković, Neva Rošić potpisala je darovnicu kojom predaje pisanu ostavštinu svoga oca dr. Đure Rošića, Državnom arhivu u Rijeci. U ime Arhiva, darovnicu je potpisao direktor te ustanove, Goran Crnković. 

  – Dr. Đuro Rošić bio je prvi intendant riječkog kazališta, upravo on je ustanovio teatar kakvim ga poznajemo danas, a nama ostavio obavezu da ga takvim održavamo, rekla je intendantica Nada Matošević Orešković, iskazujući zadovoljstvo što se primopredaja pisane ostavštine prvog riječkog intendanta održava upravo u Kazalištu. 

Darovnica obitelji Rošić Vedran KARUZA (4)
Darovnica obitelji Rošić / Foto Vedran KARUZA

  Goran Crnković zahvalio je Nevi Rošić na spremnosti darovanja ostavštine njena oca, koji je više od 60 godina djelovao u Rijeci: 

 Kulturna povijest grada

– Znali smo da preuzimamo značajnu ostavštinu, jer se radi o osobi s važnim javnim djelovanjem, ali nas je ona svojom vrijednošću ipak iznenadila. Državni arhiv po svojoj dužnosti preuzima pisanu građu iz svih oblasti života grada, ali smo uvijek insuficijentni u osobnim ostavštinama, koje značajno nadopunjuju našu povijest i otvaraju mladim povjesničarima mogućnost istraživanja, rekao je Goran Crnković, napominjući da pisanu ostavštinu dr. Đure Rošića čini čak osam kutija s dokumentima koji se tiču povijesti kazališta ali i drugih oblasti u kojima je ovaj istaknuti intelektualac i Riječanin djelovao tijekom života. Uz dokumente koji svjedoče o njegovom radu, imenovanjima i razrješavanjima, o bavljenju pravnom strukom – jer dr. Rošić je doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, tu su rukopisi, bilješke, polemike, kazališne kritike... 

Hrvatska riječ s kazališne scene

Dan nakon oslobođenja Rijeke, 4. svibnja 1945., Gradski Narodni odbor Sušaka zadužuje »druga Dr. Rošića Đura... da sa ostalim drugovima iz Primorske kazališne družine (Popović, Cunt, Ružić) preuzme Verdievo kazalište na Rijeci«. Bombardiranjem teško oštećena zgrada u nekoliko je dana »uređena« toliko da već 10. svibnja 1945. građani Rijeke prisustvuju svečanoj priredbi. Toga je datuma,  u tad još Općinskome kazalištu Giuseppe Verdi prvi put u njegovoj šezdesetgodišnjoj povijesti odjeknula hrvatska riječ! Ugledni pokretač kazališnoga djelovanja u Sušaku, dr. Đuro Rošić, prvi govori na pozornici, a zatim simfonijski orkestar pod ravnanjem Nina Serdoča svira hrvatsku himnu... Krajem svibnja 1946. imenovana je prva stalna uprava kazališta na čelu s intendantom Dr. Đurom Rošićem. Prva kazališna sezona započela je 20.listopada,1946. premijerom »Dubravke«  Ivana Gundulića u izvedbi Hrvatske drame. To je prva predstava Narodnoga kazališta u Rijeci na hrvatskome jeziku. Redatelj je bio dr. Marko Fotez,  a glazbenom je pratnjom ravnao maestro Boris Papandopulo. 

  Osim što je u nekoliko navrata bio imenovan intendantom, dr Đuro Rošić bio je predsjednik Državne arbitraže, redoviti profesor pravnih predmeta na Visokoj pomorskoj školi u Rijeci, pisao je kritike i objavljivao ih u dnevnom tisku, časopisima i na radiju, a njegovi riječki kazališni zapisi od 1958-73. Godine ukoričeni su u knjizi »Iz gledališta«.

  – Dr Rošić bavio se kulturnom poviješću grada Rijeke, s naglaskom na rad Narodne čitaonice, pisao o Istarskom kazalištu,a li bio i aktivni član Matice hrvatske, a u mandatu u kojem je predsjedavao ovoj ustanovi stasao je najvrjedniji časopis za kulturu u Hrvatskoj – »Dometi«. Arhiv je preuzeo i pisanu ostavštinu dvojice ujaka dr. Đure Rošića – braće Bonetića – kao i vrijedan bibliotečni fond. Sad je to javno dobro, kojim se mogu koristiti buduće generacije riječkih istraživača novije povijesti, zaključio je Crnković. 

 Generacijama Riječani

Neva Rošić rekla je da je njena obitelj generacijama djelovala u Rijeci, djed je u vrijeme gradonačelnika Ciotte gradio kuće u Dolcu, njegovi sinovi – liječnik, pravnik i ekonomist – družili su se s Franom Supilom, njen otac je bio intendant ali i kritičar riječkog kazališta, pisao o važnim povijesnim trenucima grada i o svojim sugrađanima. 

  Iako je bio sentimentalan prema glumačkom pozivu – i sam je tijekom studija u Zagrebu završio glumačku školu dr. Branka Gavelle – i nikad u kritikama nije bio prestrog prema glumcima imajući tremu pred svaku premijeru, dr. Rošić je bio vrlo kritičan upravo prema neodgovornom postupanju s kazališnom dokumentaristikom, govoreći da je ona u Rijeci u totalno anarhičnom stanju i da će u budućnosti biti teško sakupiti vjerodostojne podatke o vremenu nakon Drugog svjetskog rata. Govorio je o tome i 1979. godine u tekstu »Čuvajmo i sredimo kazališni arhiv«, a kritički je pisao i o činjenici da riječko kazalište nema dostojnu monografiju. 

  – Sredila sam očevu dokumentaciju koliko sam mogla, a vama ju predajem na dalje čuvanje i obradu, rekla je Neva Rošić, potpisujući darovnicu. 

  Životopis dr. Đure Rošića sastavljen iz dokumenata i njegovih zapisa pročitao je glumac Damir Orlić, a u prigodnom glazbenom programu sudjelovala je supranistica Marijana Prohaska, uz klavirsku pratnju Igora Vlajnića.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.