Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 2
Sutra: 13° 13° 2
20. veljače 2020.
Recenzija

Riječki mjuzikl s argentinskim pečatom: Što smo vidjeli na premijeri "Evite"

Foto Dražen Šokčević
Foto Dražen Šokčević
Autor:
Objavljeno: 17. siječanj 2020. u 10:35 2020-01-17T10:35:26+01:00

Rijeka voli mjuzikle. Pokazala je to i premijerna izvedba »Evite« Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea u HNK-u Ivana pl. Zajca. Posebnost riječke predstave je što ju je režirala Renata Carola Gatica, koja je i sama Argentinka

Rijeka voli mjuzikle. Pokazala je to i premijerna izvedba »Evite« Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea u HNK-u Ivana pl. Zajca. Za predstavu vlada izniman interes i za »Evitu« se traže karta i stolica više. Posebnost riječke predstave je što ju je režirala Renata Carola Gatica, koja je i sama Argentinka. U autorskoj ekipi je i koreograf Damian Cortes Alberti, stručnjak za tango, što je »Eviti« u Rijeci dalo poseban pečat. Na ulazu u kazalište publiku su dočekale argentinske zastave, a redateljica je na poklon izišla u - argentinskom dresu.

Riječka »Evita« zanatski je dobro napravljena, oslanjajući se najvećim dijelom na kreativne snage HNK-a Ivana pl. Zajca - članove Hrvatske i Talijanske drame, Opere i Baleta, a sudjelovali su i polazici Riječkog kazališta mladih »Kamov«, Pjevački zbor mladih »Josip Kaplan«, Dječji zbor »Kap« i Plesni centar K2K. Masovne scene pridonijele su spektakularnosti, naročito plesne točke koje su izvrsno koreografirali Tihana Strmečki i Damian Cortes Alberti.

Svetica i Majka

Scenograf Dalibor Laginja nije krenuo u smjeru scenografske raskoši i blještavila, već je napravio konstrukciju sa stubištima, prolazima, željeznim ogradama i balkonom, a na njoj su bili smješteni i članovi orkestra kojim je ravnao Igor Vlajnić - ujedno autor hrvatskog prijevoda i prepjeva. Scenografija je pridonijela dinamičnosti izvedbe, a posebno je efektna u sceni kad se Evita i Juan Peron s balkona obraćaju narodu. Scenski prostor, naglašen oblikovanjem svjetla Dalibora Fugošića, u pojedinim je prizorima proširen na bočne lože i gledalište. Kostimografkinja Sandra Dekanić osmislila je brojne kostime, u rasponu od glamuroznih Evitinih haljina i kostima do odjeće radničke klase - što ocrtava vremensko-prostorni kontekst mjuzikla.

Prvi čin »Evite« počinje 26. srpnja 1952. u kinu u Buenos Airesu, kad publika doznaje da je upravo preminula prva dama Argentine Eva Duarte de Peron. Na zaslonu se projiciraju snimke Evina pogreba, a nacija oplakuje svoju Sveticu i Majku, koja je nekad bila glumica... Iz mnoštva naroda izdvaja se lik Chea, koji u mjuziklu ima funkciju pripovjedača, ali i Evitine savjesti, a možda je on i glasnik njene prerane smrti...

Holivudska priča

Ova »holivudska« priča prati Evin život od vremena kad je živjela u argentinskoj provinciji, sanjajući o uspjehu u Buenos Airesu, preko njena uspinjanja društvenom ljestvicom i uspona na vlast, do pada i smrti. Ovakav dramatičan život nametnuo se kao idealan materijal za mjuzikl. U »Eviti« su ocrtani najvažniji događaji u životu Eve Peron, praćeni komentarima pripovjedača uz interakciju s drugim likovima, kojih nema mnogo. Songovi jasno prate fabulu - od početnog »A Cinema in Buenos Aires« i zborske dionice »Requiem for Evita«, preko »On the Balcony of the Casa Rosada« i »Don’t Cry for me Argentina«, do »Rainbow Tour« uz snimke Evitine turneje Europom i finalnih »Eva’s Final Broadcast«, »Montage« i »Lament«.

Utjeloviti jedan ovako kompleksni i kontroverzni lik, koji je bio i obožavan i omražen, bio je novi izazov za glumicu Leonoru Surian Popov koja se već iskazala u formi mjuzikla koji od izvođača zahtijeva da budu podjednako dobri i u glumi, i u pjevanju i u plesu. Svojim lijepim, mekanim i toplim glasom Leonora Surian Popov utjelovila je heroinu koja je beskrajno ambiciozna, čvrsta i nepokolebljiva u svom usponu prema moći i vlasti, a istodobno emotivna i krhka, na kraju i posve slomljena teškom bolešću.

Peronizam

Na prvoj premijeri u ulozi pukovnika i kasnije argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona solidan je bio Dario Bercich, a ugodno iznenađenje i osvježenje predstavili su mladi gostujući izvođači - izvrsni Fabijan Pavao Medvešek u ulozi Chea te Stefano Surian kao tango pjevač i Evin ljubavnik Agustin Magaldi. Peronovu ljubavnicu na prvoj je premijeri pjevala Ana Majdak. Premda mjuzikl »Evita« neizostavno izaziva konotacije na stvarne osobe i tadašnju političku situaciju u Argentini, ovo je prije svega - mogli bismo reći i poučna - priča o sudbini onih koji su se uspeli na vlast i bili na svaki način moćni i slavni, i o tome kako njihov pad može biti strmoglav. Ovaj nas mjuzikl podsjeća na jednu važnu epizodu iz argentinske povijesti, a kako u jednom članku ističe Christophe Ventura, više od bilo koje druge ideologije povijest Argentine obilježio je peronizam. »No čak i današnji sljedbenici tog pokreta imaju problema s definiranjem njegovih politika. Na njegovu su se tradiciju ravnopravno pozivali i socijalisti i fašisti, i liberali i populisti...«

Juan i Eva Peron

Juan Domingo Peron (1895. - 1974.) bio je argentinski general i predsjednik od 1946. do 1955. te od 1973. do 1974. Tijekom 1930-ih bio je vojni ataše u Mussolinijevoj Italiji, gdje je razvio sklonost prema fašizmu. Godine 1943. sudjelovao je u vojnom udaru protiv demokratske vlade i sudjelovao je u pučističkoj vladi. Krajem 1945. se razišao s pučistima, bio prisiljen na ostavku i kraće vrijeme uhićen. Međutim, popularnost njegove tadašnje supruge Eve Peron i sindikalne demonstracije su natjerale vlastodršce da ga oslobode, a godine 1946. je pobijedio na predsjedničkim izborima. Kao predsjednik uveo je cijeli niz reformi s ciljem nacionalizacije industrije, smanjenja utjecaja stranih tvrtki na politiku zemlje, te poboljšanja socijalnog položaja najsiromašnijih slojeva. Peronova ideologija - koju je opisivao kao treći put između socijalizma i kapitalizma - naziva se peronizam.

Evita Peron (1919. - 1952.) aktivno je sudjelovala u sindikatima, osnovala je fondaciju koja je pomogla siromašnima izgradivši na tisuće domova i škola diljem Argentine. Osigurala je zdravstvenu zaštitu i za najsiromašnije slojeve društva te je bila veliki borac za prava žena.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.