Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
19. studenoga 2019.
Muzej grada Rijeke

Novo ruho Kockice za Klimta i novo doba: Skele na "staroj zgradi" Muzeja naznačuju veliku priču

Muzej grada Rijeke trenutačno je »okovan« skelama, u tijeku je veliko preuređenje u nov i suvremen muzejski prostor/ Snimio Marko GRACIN
Muzej grada Rijeke trenutačno je »okovan« skelama, u tijeku je veliko preuređenje u nov i suvremen muzejski prostor/ Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 16. listopad 2019. u 18:35 2019-10-16T18:35:00+02:00

Od Ervina Dubrovića dobili smo tumačenje da zgradu čeka ozbiljan »facelift« radi ugošćivanja izložbe »Nepoznati Klimt«. Kolateralna dobit bit će prostor koji može prihvatiti zahtjevne izložbe

RIJEKA  Riječani, ali i oni koji su se posljednjih mjeseci muvali oko nekadašnjeg Muzejskog trga, a sada Trga Riccarda Zanelle, mogli su primijetiti skele na zgradi Muzeja grada Rijeke. Među tim namjernicima, one nešto informiranije te su skele mogle iznenaditi, jer podrazumijevaju radove, dakle ulaganje, a Muzej, kao što to oni znaju, sljedeće godine seli u Palaču šećerane u »Benčiću«.

Taj se građanin onda mogao zapitati zašto se ulaže u zgradu koja više neće biti centralno mjesto Muzeja grada, odnosno što će ta zgrada u budućnosti biti?

Zapitali smo se to i mi, pa od ravnatelja Muzeja grada Rijeke Ervina Dubrovića dobili tumačenje da zgradu koju se odnedavno odmilja naziva Kockicom čeka ozbiljan »facelift« radi ugošćivanja izložbe »Nepoznati Klimt«, za što postoji i ugovorna obaveza, no kolateralna dobit cijele te priče bit će prostor koji će i u budućnosti moći prihvatiti zahtjevne izložbe, time čineći Muzej grada Rijeke respektabilnom ustanovom u kulturi i šire od Hrvatske, a kamoli Rijeke.

Strogi uvjeti za Klimta

Kako nam govori Dubrović, »stara zgrada« proživljava veliko preuređenje u nov i suvremen muzejski prostor koji će za nekoliko mjeseci ugostiti važnu izložbu Gustava Klimta, jednog od najvećih umjetnika s prijelaza devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Jasno je da priređivanje takve izložbe iziskuje iznimno profesionalan organizacijski i stručni aparat te je za sve muzeje velik poduhvat. Dubrović ističe da posljednjih godina sve više raste interes za Klimta i za priređivanje njegovih izložbi. Naime otkad su pojedine njegove slike prodane po cijeni većoj od stotinu milijuna dolara, publiku sve više privlače njegova djela te je i sve već jagma pojedinih muzeja za njegovim izložbama.

Ervin Dubrović / Snimio Marko GRACIN

- Veliki austrijski muzeji u Beču redovito postavljaju Klimtove izložbe, a neke od njih povremeno obilaze svijet i prelaze oceane. Iako se posudba Klimtovih djela isprva činila gotovo nemogućom, jer veliki austrijski muzeji, institucije i fondacije posudbu njegovih djela uvjetuju iznimno visokim iznosima osiguranja, te propisuju vrlo stroge uvjete transporta kao i sigurnosne, rasvjetne i klimatske uvjete u izložbenom prostoru Muzeja grada Rijeke. Već su sklopljeni ugovori sa slavnim muzejima i drugim ustanovama, poput Albertine, Belvederea, Wien Museuma, Akademije, Klimtove fondacije, Univerziteta primijenjenih umjetnosti (Universitat Angewande) i drugima, kao i s rumunjskim muzejima iz kojih se također posuđuju neka djela – poput Nacionalnog muzeja lijepih umjetnosti u Bukureštu i Muzeja kraljevskog dvorca Peleš u Sinaji.

Muzej grada Rijeke, uz podršku Grada Rijeke, preuzeo je ugovorne obaveze kojima jamči da će Kockica ispunjavati najstrože propise i zahtjeve. A bit će preuređena iznutra i izvana, iako zahvati neće biti toliko veliki i toliko vidljivi kao u primjeru Palače šećerane i »Galeba«. Uz naročit napor konzervatora i projektanata zgrada će i nakon obnove u velikoj mjeri zadržati izvorni izgled, važan zato što za naraštaje arhitekata ima simboličku vrijednost i kao rad vrlo uglednog profesora Nevena Šegvića, i kao ostvarenje koje je svojedobno nagrađeno najvećom državnom – jugoslavenskom - nagradom za arhitekturu (koju je dodjeljivao dnevnik Borba). Što je vrlo važno, i uz minimalne izmjene Kockica će uređenjem krova i pročelja imati bitno veću »energetsku učinkovitost« i ekonomičnost. Radovi na krovu i na pročeljima upravo su u tijeku te, iako neki iznimno veliki otvori svojim ostakljenjem izvođačima zadaju naročite glavobolje i uzrokuju velike troškove, očekuje se da će radovi na uređenju vanjštine Kockice biti gotovi do Nove godine – ističe Dubrović, dodajući da će u unutrašnjosti, pak, biti uređeni prostori prizemlja, te prvog i trećeg kata, jer će na tim katovima biti postavljena izložba.

Najstroži muzejski standardi

- Uređenje prije svega obuhvaća osnovno uređenje interijera koji od 1976., od izgradnje Muzeja do danas, nije doživio nikakve znatnije preinake niti osuvremenjivanje. Jedino su prije više godina zatvoreni veliki horizontalni otvori između prvog i drugog, te između drugog i trećeg kata. Bili su ovo funkcionalni zahvati s montažnim stropovima, koji omogućuju da se prostor jednoga dana opet otvori i pokaže izvorni interijer zgrade. No nekoliko se idućih godina stropovi neće otvarati – kaže Dubrović.

Predstojeće se preuređenje prvenstveno odnosi na obnovu elektroinstalacija, rasvjete, klimatizacije i sigurnosnog sustava, u koji spada protupožarni sustav, sustav videonadzora te alarmni sustav. I svi će ti radovi u interijeru biti podređeni organizacijski i tehnički iznimno zahtjevnoj izložbi »Nepoznati Klimt«. Uz radove u izložbenom prostoru bit će, dakako, nužno i uređenje sanitarija te izgradnja pristupne rampe za invalide, koju također moraju imati javne institucije, a naročito muzeji.

- U svakom slučaju, uz uređenje Palače, koje je već daleko odmaklo, uz početak radova na »Galebu«, te uz minimalne zahvate na Žabici, na izložbi Riječki torpedo, vrlo je važno i brzo i kompleksno uređenje Kockice koja već u svibnju sljedeće godine mora biti spremna za početak radova na »scenografiji« izložbe i za prihvat djela Gustava Klimta. Uređenje Kockice za Muzej grada Rijeke znači uređenje matične, ishodišne zgrade, koja će i nakon uređenja Palače šećera i tamošnjeg stalnog postava, i 2020. biti važno žarište muzejskog života Rijeke, uređeno prema najstrožim muzejskim standardima, te će i idućih godina moći ugošćavati izložbe od najvećega značaja – zaključuje Dubrović.

Ervin Dubrović o povijesti i izazovima MGR-a

Muzej grada Rijeke upravo doživljava jednu od najvećih preobrazbi u svome višedesetljetnom postojanju. Osnovan kao Muzej narodne revolucije (1961.) isprva djeluje na Trsatu, u Nugentovoj kući (u kojoj danas djeluje limena glazba Trsat). Potom, 1976., seli u novosagrađenu, današnju zgradu. Bila je to prva uopće zgrada u Hrvatskoj poslije Drugog svjetskog rata sagrađena namjenski za – muzej.
Nakon Domovinskog rata Muzeju je ozbiljno prijetilo zatvaranje. »Narodna revolucija« više nikome nije bila privlačna, prikupljena građa nije se činila osobita, a nisu bili omiljeni ni muzealci toga »muzeja propale revolucije«, koju su devedesetih svi htjeli čim prije odagnati i na nju čim prije zaboraviti.
Muzej je ipak – preživio. Preustrojen je 1994. u gotovo neželjeni Muzej grada Rijeke. Unatoč početnom nesnalaženju muzealaca, Muzej je brzo živnuo i već od 1997. počeo priređivati važne izložbe iz gradske povijesti, poput: Kinematografije u Rijeci, Riječke luke, Adamićevog doba, Čarobne igle (fonografska zbirka i riječka diskografija), Merike (iseljavanje iz Srednje Europe u Ameriku 1880. – 1914.) i drugih.
Već je početkom 2000-ih Muzej počeo ukazivati na potrebu za stalnim postavom, za novim prostorima za smještaj sve brojnijih predmeta u zbirkama, kao i za smještaj i postav zbirke torpeda (Tehnička zbirka) te predlagati da se upravna palača posrnule metalske tvornice »Rikard Benčić« namijeni za budući stalni postav Muzeja grada Rijeke.
Muzej u travnju sljedeće godine očekuje useljenje u Palaču šećera, u kojoj će prvi put postaviti stalni postav novije riječke povijesti. Vjerojatno će do početka 2021. biti dovršen i Titov brod »Galeb«, na kojemu će također biti postav vezan uz Titove plovidbe, povijest broda i riječku povijest u Titovo doba. Treba spomenuti i pogon na Žabici, stalni postav Riječki torpedo – prvi na svijetu (otvoren 2016.), koji također nastavlja svoj život...

Dio većeg projekta

Iznosima potrebnima za uređenje Dubrović nije baratao, pa smo se za tu informaciju obratili osnivaču, Gradu Rijeci, iz kojeg nam je stiglo tumačenje da je sanacija sadašnje zgrade Muzeja grada Rijeke dio većeg projekta.

- Obnova zgrade Muzeja grada dio je projekta energetske obnove kojim se objekti u vlasništvu Grada Rijeke obnavljaju zahvaljujući sredstvima dobivenim iz EU fondova. Do sada je zahvaljujući EU sredstvima energetski obnovljeno 15 vrtića i škola, a trenutno se obnavlja još šest objekata, među kojima je i Muzej grada Rijeke – kažu u Gradu Rijeci, ističući da izvođenjem radova na energetskoj obnovi Muzeja nisu predviđeni radovi na uređenju unutrašnjosti, no da je od dodatnih radova, nevezano za energetsku obnovu, izvedena intervencija na elektroinstalacijama vezana uz protupožarne mjere.

Gradu Rijeci su nepovratna EU sredstva odobrena na natječaju »Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora«, a zajedno sa šest objekata na kojima su krenuli radovi, ukupne investicije Grada Rijeke u energetsku obnovu iznose 96,4 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva od Europskog fonda za regionalni razvoj, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i fonda iz Ministarstva regionalnog razvoja iznose 50,4 milijuna kuna ili 52 posto, dok je Grad Rijeka osigurao 46 milijuna kuna ili 48 posto.
Što se samoga Muzeja tiče, ugovorena vrijednost radova iznosi 2.799.676,25 kn (s PDV-om), a radovi bi, kako nam potvrđuju u Gradu Rijeci, trebali biti dovršeni koncem godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.