Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
29. siječnja 2020.
Komentar

Komentar DRAGO KRALJEVIĆ Kada će Hrvatska ući u schengenski prostor?

Foto Slavko Midzor / PIXSELL
Foto Slavko Midzor / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2019. u 9:54 2019-12-08T09:54:27+01:00

Europska komisija je u svome izvješću iz listopada ove godine pozvala Vijeće EU-a da razmotri njezin dokument i potvrdi jesu li definitivno ispunjeni svi uvjeti za integraciju Hrvatske u schengensko područje? Sada je na potezu Vijeće – glavna zakonodavna institucija Unije, čiji je zadatak usvajanje novih propisa koji se odnose na primjenu osnivačkih ugovora. U takvim slučajevima Vijeće ministara EU-a odlučuje jednoglasno

Text

Od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, sve odredbe izvornih ugovora i akata koje su donijele institucije EU-a prije našeg pristupanja uniji, postale su obvezujuće za našu državu. To naravno vrijedi i za sve akte koji se odnose na »schengenske pravne stečevine«. Drugim riječima, sve države članice EU-a – uključujući Hrvatsku, koje žele pristupiti schengenskom režimu, moraju ispuniti odgovarajući broj veoma zahtjevnih uvjeta. Moraju biti spremne za preuzimanje odgovornosti za kontrolu vanjskih granica u ime drugih schengenskih država i za izdavanje jedinstvenih schengenskih viza.

Zatim moraju moći učinkovito surađivati s policijskim tijelima u drugim schengenskim državama, kako bi se zadržala visoka razina sigurnosti nakon što više nema nadzora unutarnjih granica. Moraju također primjenjivati zajednička schengenska pravila koja obuhvaćaju nadzor kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka. Naposljetku, moraju ispuniti uvjete za uključivanje u Schengenski informacijski sustav. U Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU-u (2013.), utvrđeno je da će se schengenska pravna stečevina primjenjivati na temelju odgovarajućih odluka Vijeća EU-a (Vijeće ministara). A vijeće donosi odluke uzimajući ponajprije u obzir ocjene i mišljenja Europske komisije, temeljem kojih se i u ovom konkretnom slučaju utvrđuje je li Hrvatska ispunjava sve obveze koje se odnose na schengensku pravnu stečevinu. Hrvatska je u sklopu Akta o pristupanju uniji preuzela i obveze u području pravosuđa. Šest od deset tih obveza odnose se na schengensku pravnu stečevinu. To se posebice odnosi na jačanje neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti i profesionalizma pravosuđa, što je bolna točka Hrvatske od njezina proglašenja neovisnosti do danas. Po svemu sudeći, problem je toliko ozbiljan da se neće moći riješiti bez ulaganja ozbiljnih napora u reformu pravosuđa.

Naša je država 6. ožujka 2015. godine izjavila da je spremna započeti postupak schengenske evaluacije u svim relevantnim područjima. Nakon te izjave, Europska komisija je od 2016. do listopada ove godine, donijela veći broj mišljenja i ocjena o našoj evaluaciji (napretku), a Vijeće EU-a donosilo je preporuke za uklanjanje utvrđenih nedostataka. Nakon mnogobrojnih preporuka Vijeća, Hrvatska je do danas pripremila i usvojila čitav niz akcijskih planova za uklanjanje uočenih nedostataka. Međutim, posebice treba naglasiti da je sve do danas ostala problematična percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj, koja je prema rezultatima Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. godinu, bila među najnižima u uniji. Vijeće EU-a je 11. travnja 2017. godine donijelo odluku o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine povezanih sa Šengenskim informacijskim sustavom (SIS), koji se u Hrvatskoj počeo primjenjivati 27. lipnja iste godine. Odgovarajuća schengenska evaluacija provedena je u rujnu 2017. godine. U njoj je zaključeno da je provedba SIS-a zadovoljavajuća i da Hrvatska ispunjava nužne uvjete za primjenu pravne stečevine u tom području. Naša država je uspostavila pouzdan, moderan sustav kojim se jamče visoka razina dostupnosti i kontinuitet rada. Međutim, bila su potrebna određena dodatna poboljšanja u vezi s funkcijama pretraživanja i sustavom vođenja predmeta. Za nekoliko predmeta korupcije na visokoj razini u Hrvatskoj, komisija smatra da predugo traju i da još nisu riješeni.

Percepcija o raširenosti korupcije u Hrvatskoj, po mišljenju komisije i dalje je veoma izražena, a neučinkovitost kaznenopravnog sustava također otežava borbu protiv gospodarskih i financijskih kaznenih djela... U siječnju ove godine, komisija je izvijestila Hrvatsku i Vijeće EU-a, da je naša država u dovoljnoj mjeri provela preporuke za poboljšanje koje je Vijeće EU-a naznačilo u svojoj preporuci o potrebi ponovnih pregovora o bilateralnom sporazumu sa Slovenijom o posebnim oblicima prekogranične policijske suradnje radi sprečavanja kaznenih djela, koje tek treba u potpunosti provesti. Tu su i primjedbe komisije koje se odnose na zaštitu ljudskih prava tražitelja azila i drugih migranata te optužbe na uskraćivanje pristupa postupku azila i uporabi sile od strane policijskih službenika na granici.

Sve mjere koje Hrvatska poduzima radi kontrole svojih vanjskih granica, smatra komisija, moraju biti usklađene s obvezama EU-a i međunarodnim obvezama u području ljudskih prava, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te učinkovitim postupkom rješavanja pitanja azila. Uočeni nedostaci na kopnenim granicama odnosili su se prvenstveno na nedovoljan broj stalnog osoblja, nepostojanje sustava tehničkog nadzora na granici s Bosnom i Hercegovinom, veliki broj prijelaza za pogranični promet, nekoliko bivših cestovnih prijelaza na toj granici koji još nisu zatvoreni i premalo pasa tragača za zaštitu kopnene državne granice. Sukladno preporukama Vijeća EU-a, Hrvatska planira 6.339 radnih mjesta za nadzor državne granice, koja će se popuniti u skladu s početnim planiranjem.

Osim toga, do kraja 2019. godine, 100 posto radnih mjesta za policijske službenike zadužene za graničnu kontrolu i nadzor državne granice popunit će se na najosjetljivijim područjima vanjske granice. Posebice kada je riječ u zaštiti kopnene granice prema BiH i Crnoj Gori, preporuka je komisije da se moraju dodatno ojačati sustavi tehničkog nadzora te povećati broj mobilnih termovizijskih vozila. Hrvatska se također obvezala istražiti optužbe o lošem postupanju prema migrantima i izbjeglicama na svojim vanjskim granicama. Državno odvjetništvo dobilo je kadrovsko pojačanje, ali njegov je kapacitet za borbu protiv gospodarskog i financijskog kriminala po ocjeni komisije i dalje ograničen. Pritom valja imati na umu činjenicu da nadzor državne granice nije u interesu samo države članice na čijim se vanjskim granicama on provodi, već je u interesu svih država članica unije koje su ukinule nadzor unutarnjih granica. Kvalitetan i učinkovit nadzor državne granice trebao bi pomoći u suzbijanju nezakonitog useljavanja i trgovanja ljudima te pri sprečavanju bilo kakve prijetnje unutarnjoj sigurnosti, javnom poretku, javnom zdravlju i međunarodnim odnosima država članica.

Kada je o Hrvatskoj riječ, jedno od najsloženijih pitanja je granica s BiH (1.000 km) s kojom je Hrvatska potpisala bilateralni sporazum o granicama (1999.), ali još nije ratificiran. Praćenje koje je u suradnji s Hrvatskom provodila komisija zajedno s državama članicama, kao i naknadni akcijski planovi koje je Hrvatska s tim u vezi donijela, bez sumnje omogućili su Hrvatskoj da vidno poboljša svoju sposobnost ispunjavanja nužnih uvjeta za primjenu ključnih dijelova schengenske pravne stečevine. Prije europskih izbora ove godine, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker poručio je da Hrvatska treba postati punopravnom članicom schengenskog prostora i da komisija dovršava ocjenu u tom smislu. No reakcija službene Slovenije u međuvremenu nije bila pozitivna.«Slovenija zna kako je izuzetno zahtjevno imati vanjsku schengensku granicu, a brine me to što Hrvatska nema riješeno granično pitanje praktično s nijednom državom. Kako onda možemo zaobići ta pitanja i automatski odrediti da je netko primjeren za ulazak u Schengen«, izjavio je za medije slovenski premijer Marijan Šarec.

Sada je veoma bitno da Europska komisija u svom zadnjem dokumentu za ovu godinu smatra, da » Hrvatska kontinuirano ispunjava obveze povezane sa schengenskom pravnom stečevinom«. U međuvremenu svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu; Biljana Borzan,Valter Flego, Mislav Kolakušić, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić i Željana Zovko, u zajedničkom pismu, pozvali su Europsku komisiju da potvrdi spremnost Hrvatske za ulazak u schengenski prostor i odupre se politizaciji procesa našeg ulaska u Schengen od strane slovenskih zastupnika. Europska komisija je u svome izvješću iz listopada ove godine pozvala Vijeće EU-a da razmotri njezin dokument i potvrdi jesu li definitivno ispunjeni svi uvjeti za integraciju Hrvatske u schengensko područje? Sada je na potezu vijeće – glavna zakonodavna institucija Unije, čiji je zadatak usvajanje novih propisa koji se odnose na primjenu osnivačkih ugovora. U takvim slučajevima Vijeće ministara EU-a odlučuje jednoglasno. Ako je Hrvatska po mišljenju Vijeća ipak uspjela ispuniti sve potrebne uvjete, slovensko NE ne bi smjelo biti preprekom za donošenje pozitivne odluke, jer je Slovenija svojedobno primljena u EU i ušla u schengenski prostor, premda nije riješila otvoreno pitanje granice s Hrvatskom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.