Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
20. listopada 2019.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Najprije vjerodostojnost

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 3. srpanj 2013. u 19:44 2013-07-03T19:44:15+02:00

Svih ovih godina mukotrpnog približavanja EU Hrvatska je bila tek objekt integracijskog procesa, a ne njegov subjekt. Naša politička elita servilno je izvršavala, kako se to znalo reći, »domaću zadaću«

Hrvatska je od Slovenije već preuzela regionalno vodstvo na Balkanu, objavio je preksinoć u pomalo dramatičnom tonu središnji dnevnik Slovenske televizije. Argument za takvu rezolutnu tvrdnju pronađen je u činjenici da je Borut Pahor svoju osobnu regionalnu diplomatsku inicijativu Proces Brdo morao prepustiti Ivi Josipoviću da bi proces uopće zaživio, što bi navodno trebalo biti dokaz hrvatskog regionalnog liderstva.

   Istina je da je Josipoviću uspjelo ono što Pahoru nije. S Jadrankom Kosor Pahor je inicijativom Brdo prije tri godine pokušao politički profitirati u regiji nakon dogovora o arbitražnom sporazumu u regiji, no unatoč shuttle diplomaciji i upornim nagovaranjima Boris Tadić nije bio spreman prijeći Rubikon i sjesti za isti stol sa čelnicima Kosova.

Umjesto na Brdu kod Kranja, u nekadašnjem dvorcu dinastije Karađorđević, po kojem je inicijativa i dobila ime, Tomislav Nikolić i Atifeta Jahjaga rukovali su se na Pantovčaku.

   Kada se tome pribroje i nedavni Todorićevi i Tedeschijevi gospodarski uspjesi u Sloveniji i regiji, u Ljubljani su brzo zaključili kako Hrvatska napreduje, a Slovenija stagnira.

   No Slovenci ovaj put ipak pretjeruju. Regionalna inicijativa kojom je Josipović okupio predsjednike svih bivših jugoslavenskih republika i Albanije na radnom doručku na Pantovčaku stvara pozitivno ozračje nakon ulaska Hrvatske u EU, no njezin je učinak ograničen skromnim ovlastima njezinih protagonista u matičnim zemljama. Predsjednici u većini država o malo čemu odlučuju.

   Točno je, međutim, da Hrvatska dobiva veliku priliku, kakvu nije imala od stjecanja neovisnosti. Svih ovih godina mukotrpnog približavanja EU Hrvatska je bila tek objekt integracijskog procesa, a ne njegov subjekt. Naša politička elita servilno je izvršavala, kako se to znalo reći, »domaću zadaću«, prepisujući i inkorporirajući europsko zakonodavstvo u domaći pravni okvir. Nakon što je godinama samo slušala i provodila tuđe naloge, Hrvatska sada napokon dobiva priliku postati subjekt i politički akter. I to ponajprije na regionalnom planu, na ovoj »periferiji periferije« Europe, jer iluzorno je očekivati da bi sa svojim gospodarskim problemima Hrvatska mogla imati ozbiljniji utjecaj na europsku politiku. Regionalnu priliku uočio je i premijer Zoran Milanović, koji je u svom slavljeničkom govoru na središnjem zagrebačkom trgu odgovorno poručio kako Hrvatska »nikamo ne bježi«, pružajući ruku zemljama iz regije u što bržem usvajanju europskih kriterija. Znakovito je da je odmah stigla i poruka iz Washingtona: američki potpredsjednik Joe Biden poziva Hrvatsku da »povede Balkan u EU«.

   No da bi Hrvatska u tome bila uspješna, osim što će morati osmisliti jasnu regionalnu strategiju – kakvu od završetka rata nikad nije imala – morat će se potvrditi i kao vjerodostojna članica Unije. Da bi njezin glas bio slušan u Bruxellesu i u regiji, morat će dokazati da je spremna poštovati pravila kluba u koji je dobrovoljno ušla. Na to je premijera Milanovića, zbog slučaja Perković, upozorila i potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, koja je od prekjučer i hrvatska povjerenica. Ako Hrvatska prekrši europska pravila ne samo da će upropastiti svoju priliku u regiji, nego će i ugroziti nastavak proširenja EU na balkanski poluotok. Dakle, ponovit će slovenske pogreške.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.