RIJEKA – Filozofski, Pravni, Pomorski i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci dobili su ukupno 13,1 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekte koje provode unutar Operativnog programa »Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.« koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta potpisalo je ugovore za 20 projekata ukupne vrijednosti 99,4 milijuna kuna, a riječ je o projektima u koje je osim nositelja uključena 51 partnerska organizacija te su svi usmjereni na aktivnosti unapređenja kvalitete stručne prakse kao obveznoga ili izbornoga dijela studijskoga programa te jačanje kompetencija osoblja visokih učilišta za razvoj modela učenja uz rad, što će omogućiti stjecanje praktičnih vještina za rad hrvatskih studenata i povećati njihovu zapošljivost.

Drugo mjesto

Po broju odobrenih projekata sastavnice Sveučilišta u Rijeci zauzele su drugo mjesto, odmah iza zagrebačkog sveučilišta, te im je dodijeljeno nešto više od 13 milijuna kuna, a među riječkim ustanovama najveći iznos dodijeljen je novom projektu Pomorskog fakulteta »PANDORA – Promicanje izvrsnosti vještina za tržište rada kroz institucionalizaciju stručne prakse u pomorskom obrazovanju«.

Vrijednost projekta je 4 milijuna kuna, a partneri projekta su: Jadranska vrata d.d., brodogradilište »Viktor Lenac« d.d., Maersk Croatia d.o.o., InelTeh d.o.o., A-Z Marine C d.o.o., Express d.o.o., Liburnia pomorska agencija d.o.o., kompanije iz pomorskog gospodarstva koji su svojim operativnim i stručnim kapacitetima ključni za provedbu ovog projekta.

Dekan prof. dr. Alen Jugović kaže da je to samo jedan u nizu međunarodnih projekata koji je Pomorski fakultet zasluženo dobio te i dalje nosi titulu rekordera po broju međunarodnih projekata na Sveučilištu u Rijeci, ali i u Hrvatskoj. Projektom PANDORA poboljšat će institucionalni kapacitet učilišta za provedbu stručne prakse, unaprijedit će se modeli učenja kroz rad i stjecanja praktičnih vještina studenata u cilju bolje zapošljivosti i spremnosti za obavljanje poslova najviše složenosti na hrvatskom i svjetskom pomorskom tržištu, te unaprijediti nastavna i nenastavna djelatnost u visokom obrazovanju u širem kontekstu, kako bi se dugoročno osiguralo kvalitetno, učinkovito i inovativno visoko obrazovanje.

Voditeljica projekta izv. prof. dr. Ana Perić Hadžić ističe da je projekt nastao kao odgovor na strateški plan kakulteta kojim se dugoročno unaprijed htjelo riješiti identificirane probleme visokog učilišta u organizaciji stručne prakse koja nema dovoljnu logističko-administrativnu podršku, razvoj Centra za karijere, testiranje različitih modaliteta provedbe stručne prakse kroz transferiranje iskustava te umrežavanje s poslodavcima na tržištu, razvoj sustava mentorstva te uključivanje poslodavaca u izradu završnih i diplomskih radova usmjerenih prema rješavanju praktičnih problema u gospodarstvu.

PANDORA će poboljšati i tehničku opremljenost fakulteta kroz nabavu sklopovske opreme i programske podrške za prekrcaj tereta Load master simulator te izradu interaktivnog VR (Virtual Reality) 3D modela i simulatora strojarnice broda što će studente učiniti konkurentnijim na tržištu rada. Prema riječima dekana u ovom tripartitnom modelu koji čine fakultet – student – poslodavac svi će imati koristi, jer za fakultet je to odličan student, za studenta adekvatno obrazovanje i kompetencije za izlazak na tržište rada, za poslodavca dobro obrazovani radnik.

»PerPeTuUm aGile«

Filozofski fakultet je za projekt »Povijest, povijest umjetnosti, Talijanistika, Germanistika – razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse (PerPeTuUm aGile) dobio 3,2 milijuna kuna.

Navodeći kako je prema istraživanju studije Ministarstva znanosti i obrazovanja o stručnoj praksi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, koje je za potrebe ovoga poziva proveo Ekonomski institut najkraće trajanje stručne prakse zabilježeno u programima upravo Sveučilišta u Rijeci, dekanica prof. dr. Ines Srdoč Konestra kaže da se projektom stoga prije svega želi rješavati problem nedovoljne zastupljenosti stručne prakse u studijskim programima Filozofskog fakulteta u Rijeci i to osobito na preddiplomskoj razini na kojoj je do sada bila znatno manja zastupljenost stručnih praksi nego na diplomskoj razini.

– Podaci iz istraživanja Ministarstva o stručnoj praksi u visokom obrazovanju pokazuju da stručna praksa kod poslodavca najkraće traje u programima humanističkih znanosti, 13 sati po godini studiranja. Nadalje postotak sveučilišnih programa s definiranim ishodima učenja, u programima koji imaju stručnu praksu je 78 posto, najviše u humanističkom, gdje je sto posto te u umjetničkom području s 98 posto, što je dobar preduvjet za uvođenje stručne prakse.

Prema Strategiji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Hrvatskoj aktualni podaci koji se odnose na stanje na tržištu rada pokazuju veliku neusklađenost ponude i potražnje. Dok s jedne strane imamo velik broj nezaposlenih osoba s visokoškolskim kvalifikacijama, u isto vrijeme poslodavci imaju problema u pronalasku kvalificirane radne snage s radnim iskustvom, što navodi na zaključak da postoji veliki nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno da obrazovne institucije u svojim programima ne prate dovoljno potrebe tržišta rada te premalo surađuju s poslodavcima koji bi te osobe nakon studija trebali zaposliti.

Mnogi poslodavci kao razlog slabijeg zapošljavanja mladih ističu nedostatak praktičnih vještina. Upravo boljom suradnjom između visokoškolskih ustanova i poslodavaca u pogledu stručne prakse, navedeni nedostaci bi se mogli smanjiti, pojašnjava prof. dr. Srdoč Konestra.

Ciljane skupine projekta tog fakulteta uključuju nastavno i nenastavno osoblje te 1.234 studenta. Nastavnici će se, u suradnji s partnerskim organizacijama osnažiti za provedbu stručnih praksi. Kroz projektne aktivnosti i studenti i nastavnici učit će od mentora najnovije kompetencije potrebne studentima za djelotvorno uključivanje na tržište rada. Studenti će, naposljetku, kroz sustav provedbe stručnih praksi na svim godinama studiranja stjecati kompetencije koje su izrazito cijenjene na tržištu.

Rana karijera

Ekonomskom fakultetu odobrena su pak bespovratna sredstva u iznosu od 2,8 milijuna kuna za projekt »Povećanje zapošljivosti studenata kroz unapređenje Centra za karijere i razvoj stručne prakse – CEZAR«, u sklopu kojega će se u iduće tri godine provoditi aktivnosti usmjerene na povećanje zapošljivosti i rani razvoj karijere.

Na toj ustanovi provode se već dugi niz godina aktivnosti usmjerene na povećanje zapošljivosti studenata, a samo lani organizirano je više od 100 aktivnosti, od radionica i procesa regrutacije za studente pa sve do Tjedna karijera EFRI koji je objedinio sve najveće poslodavce s kojima Fakultet ima sklopljen ugovor o suradnji.

Novi projekt CEZAR stepenica je više u procesu stvaranja kvalitetnog i obrazovanog kadra koji konkurira na domaćem i inozemnom tržištu rada prvenstveno znanjem, vještima i radnim iskustvom stečenim za vrijeme studija. Kroz iduće razdoblje Centar za karijere EFRI, stručna suradnica, Dorjana Dodić, provodit će se aktivnosti usmjerene na razvoj digitalne, komunikacijske i poduzetničke vještine, kritično razmišljanje, kreativnost, inicijativa, rješavanje problema i donošenje odluka, a koje će posljedično pridonijeti razvoju kompetencija studenata koje su preporučene od Europskog vijeća te povećanju njihove zapošljivosti.

Cilj projekta CEZAR je povećanje zastupljenosti i unapređenje kvalitete stručne prakse kao kolegija na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju te jačanje kompetencija osoblja za poučavanje učenjem kroz rad i povećanje zapošljivosti studenata kroz njihovo uključivanje u aktivnosti za stjecanje praktičnih vještina i radnog iskustva te jačanje institucijskih kapaciteta Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Putem fokus skupina u projektne aktivnosti će se uključiti i predstavnici gospodarstva, a partner u provođenju ovoga projekta je Hrvatska gospodarska komora. Prodekanica za suradnju s gospodarstvom i razvoj karijera doc. dr. Ana Marija Sikirić kaže da riječki Ekonomski fakultet već godinama provodi kolegij Stručna praksa u namjeri da studenti tijekom studija steknu određeno praktično iskustvo te dobiju priliku primijeniti dosad naučeno.

Brojne koristi

– Svake godine se provode istraživanja među studentima o zadovoljstvu o obavljenoj stručnoj praksi. Rezultati ukazuju na visoki stupanj zadovoljstva obavljenom praksom, načinom mentoriranja, poslovima i koristima proizašlih iz obavljene prakse. Gotovo 40 posto studenata se zapošljava u organizaciji u kojoj su odradili stručnu praksu.

Osim zapošljavanja, tu je niz drugih koristi koje studenti prepoznaju poput izgradnje samopouzdanja, stvaranje ili proširivanje mreže profesionalnih kontakata, povezivanje teorijskog znanja s praktičnim, korištenje novih tehnologija i mnoge druge. U ovom trenutku imamo sklopljene ugovore s ukupno 83 poslodavca koji ovisno o svojim mogućnostima i kapacitetima primaju studente na praksu.

Za povećanje broja studenata na stručnoj praksi, nužno je povećati broj partnera koji bi bili voljni uključiti se u realizaciju ovog hvalevrijednog projekta. Stoga pozivam zainteresirane organizacije privatnog, javnog ili neprofitnog sektora da svojim angažmanom omoguće našim studentima stjecanje praktičnih znanja već tijekom studija, zaključuje doc. dr. Sikirić.

Pravna klinika na Pravnom fakultetu

S istim ciljem i iznosom od 3,1 milijuna kuna, financira se i projekt Pravnog fakulteta »PRAXIS IURIS – Besplatna primarna pravna pomoć i stručna praksa na Pravnom fakultetu u Rijeci«, a osnovna je svrha projekta povećanje zapošljivosti studenata integriranog preddiplomskog i diplomskog studija prava te preddiplomskog stručnog studija – upravnog studija omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina i kompetencija za rad.

Planiranim projektnim aktivnostima u sljedeće tri godine trajanja projekta uspostavit će se, najavljuje dekanica prof. dr. Vesna Crnić Grotić, Centar za besplatnu primarnu pravnu pomoć – pravna klinika Pravnog fakulteta u Rijeci te unaprijediti kvaliteta i povećanje zastupljenosti postojećih modela stručne prakse što će podrazumijevati uvođenje kliničkih predmeta, natjecanja u simuliranim suđenjima te stručne prakse pravnog istraživanja.

– Projekt traje tri godine, a već u drugoj godini planiramo pokrenuti besplatnu pravnu pomoć za potrebite koju će pružati naši studenti uz nadzor profesora. To će ostati kao trajna korist nakon završetka projekta, najavljuje dekanica.