Pronađeni i tragovi mlijeka

Zanimljivo arheološko otkriće: Pronašli “bočice za bebe” iz mlađeg kamenog doba

P. N.

FOTO/Pexels

FOTO/Pexels

Otkriće je pružilo nevjerojatan uvid u djelić života iz prapovijesti.  



Arheolozi su pronašli tragove mlijeka sisavaca na posudama koje potječu iz mlađeg kamenog doba ili neolitika na nalazištima u Europi, prenosi Sci News. “Moguće posude za hranjenje novorođenčadi su se prvi put u Europi pojavile tijekom neolitika, a postale su učestalije kroz Brončano i Željezno doba”, kaže doktorica Julie Dunne sa Sveučilišta Bristol.


“Posuđe je obično vrlo maleno, da može stati u ruke bebe i ima pisak kroz koji se može ‘cuclati’ tekućina. Posuđe ponekad ima nožice i oblikovano je poput imaginarnih životinja. Unatoč ovome, u svijetlu manjka dokaza njihove funkcije, predložena je svrha posuđa kao bočica za hranjenje bolesnih ili novorođenih”, zaključuju.


Istraživači su koristili kombinirani kemijski i izotopski pristup da bi identificirali ostatke hrane pronađene unutar tri malene posude iz Bavarske. Otkrili su da bočice sadrže ostatke mlijeka sisavaca, vjerojatno ovce i koze. 




“Ove vrlo malene posude nam pružaju vrijednu informaciju o tome kako i što su bebe jele prije tisuća godina. Pružaju i stvarnu vezu majki i novorođenčadi u prošlosti”, kaže Dunne. “Slične su se posude, iako rijetko, pojavljivale u drugim prapovijesnim kulturama, poput rimske i grčke, diljem svijeta. Idealno, mogli bi napraviti veliku geografsku studiju i istražiti jesu li imale jednaku svrhu”, objašnjava.


Koaturica, arheologinja Katharina Rebay-Salisbury s Instituta za orijentalnu i europsku arheologiju austrijske Akademije znanosti, dodaje: “Zainteresirani smo za istraživanje kulturalnih načina majčinstva, koje ima duboke implikacije o preživljavanju beba. Fascinantno je vidjeti, po prvi put, kakvu su hranu sadržavale ove posudice”.


“Otkriće je nevjerojatan primjer kako se integracijom biomolekularne informacije i arheologije za ovaj rijetki objekt, pružio fascinantan uvid u aspekte prapovijesnog života ljudi koji je toliko poznat i nama danas”, dodaje koautor, profesor Richard Evershed sa Sveučilišta Bristol, a prenosi Sci News.