Upozorenje UN-a

Svjetske zalihe hrane su pod ozbiljnom prijetnjom zbog gubitka prirodnih sustava

Portal Novilist.hr

Foto/Pixabay - kompost

Foto/Pixabay - kompost

Nova studija upozorava na potrebu promijene načina iskorištavanja prirodnih zaliha, koje čovječanstvo samostalno uništava. 



Nedavno je objavljena prva studija UN-a koja je proučavala biljke, životinje i mikroorganizme koji nam pomažu da svakodnevno imamo hranu na tanjurima. Znanstvenici su otkrili da zemljin prirodni potporni sustav propada diljem svijeta. Razlog tome je preveliki broj farmi, tvornica i gradova, zbog kojih je sve manje prirodnih staništa, a sve više kemikalija. 


Mogućnost čovječanstva da proizvede dovoljnu količinu hrane, propada zbog naše nemogućnosti da zaštitimo biološku raznolikost, prenosi Guardian. Pored navedenog, biljnom i životinjskom svijetu ne pomaže ni čovjekovo oslanjanje na pesticide, herbicide i ostale kemikalije korištene u agrikulturi. 


Većina država negativno utječe na biološku raznolikost zbog prevelikog iskorištavanja zemlje. Sijeku se šume zbog otvaranja farmi, betonski gradovi zamjenjuju prirodna staništa, a svakodnevna izgradnja tvornica uništava zrak i atmosferu. Od ostalih uzroka, UN-ova studija navodi i preveliko korištenje zaliha vode, zagađenje i klimatske promjene. Iako svijet danas proizvodi puno više hrane nego prije, čitav sustav se oslanja uglavnom na širenje monokultura. 




Istraživanje koje prenosi Guardian, kaže da dvije trećine usjeva dolaze od samo devet vrsta biljaka. Primjerice, od riže, krumpira, kukuruza i pšenice, dok je ostalih 6000 uzgojenih vrsta biljaka u generalnom padu, a zalihe iz prirode je sve teže pronaći. Iako potrošači ne uviđaju ove promjene, jer im je gotovo sve nadohvat ruke u različitim trgovinama, autori studije kažu da bi se i to moglo promijeniti. 


“Supermarketi su natrpani hranom, ali to je većinom uvoz iz drugih država i nema puno raznolikosti. Oslanjanje na mali broj vrsta znači da su one podložnije klimatskim promjenama i potencijalnim bolestima”, navodi Julie Bélanger, voditeljica izvještaja. Primjeri za ovo već postoje – 1840. godine u Irskoj je došlo do masovne gladi zbog bolesti krumpira. 


“Potreba za promjenom načina na koji se hrana proizvodi je neminovna. Moramo osigurati biološku raznolikost, jer to nije nešto što možemo gurnuti sa strane. Moramo shvatiti da je to nezamjenjiv izvor i ključni dio strategija menadžmenta”, rekla je Bélanger za Guardian. Studija je naišla na dokaze da se neke promjene ipak događaju. Posljednjih godina, pokušava se poboljšati održivi sustav šuma, polikulture i ekološki prihvatljivo ribarenje. No, autori naglašavaju da te promjene nisu dovoljne jer trenutno, organska agrikultura pokriva 58 hektara svjetske površine, ali čini samo 1% globalne farme. 


Mnoge države prijavljuju vidljive promjene u svezi onoga na čemu se istraživanje temeljilo. Irska, Norveška, Poljska i Švicarska primijetile su smanjenje populacije bumbara. Egipat je zabrinut da će ribarska industrija biti u velikim problemima jer zbog povećanja temperatura u oceanu, ribe migriraju prema sjeveru. Kriza biološke raznolikosti našla se na svjetskom planu, kao dio rasprave sljedećeg sastanka država članica G7, prvo u travnju, zatim u lipnju, a zatim na velikoj UN-ovoj konferenciji u Pekingu sljedeće godine. 


“Diljem svijeta, knjižnica života je evoluirala tijekom milijuna godina. Naša biološka raznolikost se uništava, zagađuje, napada, pali i isušuje, brzinom koja još nije viđena u ljudskoj povijesti”, rekao je predsjednik Irske, Michael Higgins, prenosi Guardian.