Kampanja WWF-a

Čudovište iz mora jede svu ribu koju pronađe. Što možemo učiniti?

Portal Novilist.hr

Foto WWF

Foto WWF

Promotivnom kampanjom WWF želi upoznati javnost s prijetnjama koje vrebaju iz dubina naših neodrživih navika, kako bi utjecali na stvaranje odgovorne i održive budućnosti.



ZAGREB – Skriva se u mraku, priprema se za napad, vreba oceanom poput goleme morske zmije. Hoće li Nonoy uspjeti spasiti svjetska mora i oceane od čudovišta koje proždire svu ribu?


Iako zvuči kao najava za avanturistički igrani film, radi se o scenama video spota nastalog u okviru projekta Fish Forward kojega svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi već više od četiri godine. Nažalost, ne radi se o fikciji već našoj stvarnosti. Uz video spot i billboarde s geslom „Ova vrsta uskoro bi mogla nestati. I riba također!“, WWF želi upoznati javnost s prijetnjama koje vrebaju iz dubina naših neodrživih navika, kako bi utjecali na stvaranje odgovorne i održive budućnosti. 


Ovim projektom želi se povećati svijest kupaca i poslovnog sektora o važnosti odabira održivih proizvoda iz ribarstva te ukazati na utjecaje koje naše navike imaju na više od 800 milijuna ljudi koji ovise o moru kao glavnom izvoru hrane i prihoda.




Svatko od nas godišnje u prosjeku pojede 20 kg proizvoda iz ribarstva – skoro dvostruko više nego prije 50 godina [1]. Na globalnoj razini prelovljeno je 30% ribljeg fonda dok se 60% lovi do maksimalnih granica. EU je najveći uvoznik proizvoda iz ribarstva na svijetu – uvoz pokriva oko 70% domaće potrošnje, a gotovo polovica od toga potječe iz zemalja u razvoju [2][3].


„Potrošači mogu i moraju biti dio rješenja. Održivi izbor čini razliku za naša mora i oceane, a na taj način brinemo o egzistenciji ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda“, navodi Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji.


Što možemo učiniti?


Pri kupnji proizvoda iz ribarstva, pripazite na svoje odabire te potražite mjerodavne oznake. Prednost dajte održivo ulovljenim i odgovorno uzgojenim vrstama kao što su dagnje, orada, brancin, srdela, šarun, cipal i oslić. Ako kupujete ribu iz uzgoja, provjerite nosi li ASC (eng. ASC – Aquaculture Stewardship Council) oznaku koja jamči odgovornost i održivost. Potražnja za ribom iz ulova vrlo je visoka među europskim potrošačima te takvi proizvodi predstavljaju gotovo 76% ukupne potrošnje po stanovniku [4]. Zbog lošeg i kritičnog stanja mnogih ribljih stokova, održivi izbor od velike je važnosti. Potražite proizvode s MSC (eng. MSC – Marine Stewardship Council) oznakom.



Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva – www.kojuribukupiti.org. Preporuke u skladu s jednostavnim sustavom semafora za više od 60 različitih vrsta pomoći će potrošačima da brzo i odgovorno odluče koju ribu kupiti. Vodič također uključuje riblje recepte renomiranih europskih kuhara, kao i priče koje se kriju iza vašeg tanjura prilikom svakog odabira ribe koja se na njemu nalazi.


Napravi razliku, biraj održive proizvode iz ribarstva, poručuje WWF.