Sumnjivi implantati

Opasni umjetni kuk imaju 324 Hrvata: ugradnja zabranjena od 2010.

Ljerka Bratonja Martinović

Kod nekih pacijenata razvili su se lažni karcinomi, a utvrđeno je da metalne strugotine mogu završiti i u živčanom sustavu, srcu i plućima



ZAGREB Najmanje 300 pacijenata u Hrvatskoj ima ugrađen umjetni kuk ASR proizvođača DePuy Johnson&Johnson, a nekoliko njih dosad se zbog problema s implantatom javilo u bolnicu i podvrgnuto je operaciji. Ovi su metalni implantati u Hrvatskoj zabranjeni još od 2010. godine, nakon što su istraživanja pokazala da su napravljeni od metala koji pri trenju metalne čestice otpuštaju u krv i uzrokuju upalu. Kod dijela pacijenata razvili su se tzv. pseudotumori, odnosno lažni karcinomi, a utvrđeno je da metalne strugotine mogu završiti i u živčanom sustavu, srcu i plućima i tako polako trovati tijelo. Ovih su dana britanski mediji upozorili na činjenicu da opasne kukove ima više od 30.000 Britanaca, kojima su metalni implantati ugrađivani kao novi proizvod koji osigurava bolju pokretljivost zgloba od stare generacije umjetnih kukova. 


   Provjeriti krvnu sliku


Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) lani je upozorila klinike u Hrvatskoj da se sporni kukovi više ne smiju ugrađivati, i dala uputu da se pacijente kojima je takav implantat ugrađen pozovu na pregled i na novu operaciju ako se pokaže potrebnim. Jesu li svi pacijenti obaviješteni o tome kakvu protezu nose u svom tijelu, nije poznato, no svima koji imaju bolove ili primijete da im ugrađeni kuk ne funkcionira kako treba, preporučuje se provjeriti krvnu sliku, kako bi se ustanovilo imaju li povišene razine metala u krvi. Tvrtka Johnson&Johnson prijavila je Agenciji da je navedeni medicinski proizvod u Hrvatskoj ugrađen u 324 pacijenta. 



  Novo je britansko istraživanje pokazalo da opasni metalni implantat jednako ugrožava zdravlje svih dobnih skupina, no posebno oprezne moraju biti mlađe žene nižeg rasta i sitne građe. Pacijenti s metalnim implantantima u kukovima morali bi obaviti posebna skeniranja i testiranje krvi ukoliko liječnici otkriju simptome koji upućuju na curenje metala.





    U vodećim državnim ortopedskim klinikama u Hrvatskoj, na Šalati i u Lovranu, tvrde kako ove implantate nikada nisu ugrađivali. U privatnim ortopedskim klinikama, međutim, ovakve garancije nema. 


    – Nikada nismo ugrađivali ove implantate jer već sedam godina znamo da su te proteze nedovoljno ispitane. Riječ je o relativno novom modelu, koji je nesiguran sve dok se ne dokaže u kliničkoj praksi – ističe Branko Šestan, ravnatelj Klinike za ortopediju Lovran u kojoj se godišnje ugradi 1.200 endoproteza kuka. Hrvatsko je ortopedsko društvo, kaže, još 2007. godine zauzelo stav da se metalni implantati ASR DePuy ne ugrađuju pacijentima u Hrvatskoj, i to zato što oslobađa sedam puta veće vrijednosti kobalta i kroma od normalnih vrijednosti.   


Nedovoljno ispitano


– Kako implantat ostaje u tijelu pacijenta niz godina, što će za to vrijeme biti s pacijentom za nas je veliki upitnik. Kao javna zdravstvena ustanova koja ne živi od profita, ne možemo si dozvoliti da ugrađujemo neispravne proteze i tako ugrozimo zdravlje građana – ističe ravnatelj lovranske klinike. Istraživanja koja su ukazala na nedovoljnu sigurnost i ispitanost nove generacije proteza, te na mogućnost da kod pacijenta zbog povišene razine metala u krvi utječu na pojavu leukemije, provedena su prije više godina pa su se svi ortopedi koji ugrađuju endoproteze kuka mogli o tome informirati, zaključuje Šestan.