Omraženo povrće

Deset iznenađujućih i fascinantnih činjenica o strahu svakog djeteta – prokulicama

P. N.

Izvor: Unsplash

Izvor: Unsplash

"Kao djeca smo se bojali mnogih stvari - vukodlaka, zubara, Sjeverne Koreje, nedjeljne škole, ali ničega od navedenog se nismo bojali kao što smo se bojali prokulica".



Od najranije dobi, većina nas je primorana sjesti za stol i pojesti prokulice – povrće koje prezire gotovo svako dijete, a i odrasli.


Ali zašto ih toliko ne volimo? Je li to jednostavno zbog načina na koji se kuhaju, ili postoji neko znanstveno objašnjenje za našu ´mržnju´?


Gen prokulica


Vjerovali ili ne, ali postoji genetski razlog zašto vi i vaša obitelj volite prokulice, a vaš partner i njihova rodbina ih mrze. 




Sve se svodi na gen TAS2R38 koji utječe na to hoćemo li osjetiti okus kemijskog PTC-a.


Radi se o kemikaliji zaduženoj za okus gorčine. Na svu sreću, ova se odvratna kemikalija uglavnom ne nalazi u ljudskoj prehrani, ali možemo ju pronaći u prokulicama i njima sličnim namirnicama.


Nakon otkrića ovog gena u 30-im godinama prošlog stoljeća, znanstvenik koji ga je otkrio izveo je pokus da ustanovi posjeduju li ljudi ovaj gen. Vrlo je uspješno identificirao one ljude koji ga imaju naprosto na temelju toga jesu li u rodu, čime je dokazao da je ovdje genetika presudan faktor.


Iako je gen tada bio otkriven, do 2003. specifični gen nije bio identificiran.


Svjetski rekordi prokulica


Kao što je slučaj s bilo čime u svijetu, postoji niz svjetskih rekorda posvećenih prokulicama. Jeste li znali da je 2008. godine švedski čovjek po imenu Linus Urbanec postavio rekord od 31 konzumiranih prokulica u 60 sekundi? S obzirom na to da je svaka prokulica morala biti pojedinačno prožvakana i progutana, zaradio je titulu “najvećeg broja pojedenih prokulica u minuti”.


Godine 2013. u britanskom gradu Redditchu, prokulica je odigrala veliku ulogu u izradi „najveće božićne večere na svijetu“. S težinom od preko 9.5 kg, ovaj je božićni ručak bio pripremljen u Duck Innu, a upotrijebljeno je 25 prokulica, što je šest puta više od preporučene dnevne količine.


Proizvodnja prokulica


Kada je riječ o SAD-u, godišnja proizvodnja iznosi zapanjujućih 32.000 tona, a najveći proizvođač je Kalifornija, a slijede Washington i New York.


Kada pogledamo Europu, daleko nadmašuju američke brojke, s vrtoglavih 82 tisuće tona proizvedenih samo u Nizozemskoj, koja je vodeća država  na europskom tržištu.


U 2017. godini zbog abnormalnih temperatura, biljke prokulica u Velikoj Britaniji znatno su se povećale te su nastale tzv.  “monstruozne prokulice” koje su dvostruko veće od uobičajenih, a težina im je 35 grama u odnosu na uobičajenih 15 grama.


Loš miris i okus


Kao što svi dobri kuhari znaju, ako predugo prokuhavate prokulice, bit će sive, nakvašene i neugodnog mirisa, ali odakle dolazi taj miris? Jednostavno rečeno: radi se o sumporu. Točnije rečeno, miris je zapravo uzrokovan spojem glukozinolata sinigrina koji sadrži sumpor.


Prokulice poslužene u školama bile su omražene najviše zbog neugodnog mirisa, a najbolji osvrt na to dao je kolumnist Dave Barry koji je rekao: “Kao djeca smo se bojali mnogih stvari – vukodlaka, zubara, Sjeverne Koreje, nedjeljne škole, ali ničega od navedenog se nismo bojali kao što smo se bojali prokulica”.


Najduže i najteže prokulice


Najgora noćna mora svakog djeteta uvijek je bila pomisao na divovsku prokulicu na tanjuru, pogotovo ako je obiteljsko pravilo bilo da ne možete napustiti stol dok ne pojedete sve na tanjuru. Ali koliko je zapravo velika i teška najveća i najteža prokulica?


Godine 1992. okrunjena je najteža prokulica. Ovaj divovska zvijer, težila je vrtoglavih 8,3 kilograma.


Ali što je s najdužom prokulicom? 2000. godine par iz SAD-a uspio je uzgojiti biljku prokulice čija je dužina iznosila zapanjujućih 2,8 metara!


Nutricionistički aspekt prokulica


Konzumiranjem jedne šalice prokulica unijet ćete u svoj organizam čak 195 posto dnevne preporuke vitamina K i 125% vitamina C. Šalica kuhanih prokulica daje vam impresivnih 11 grama ugljikohidrata i 4 grama proteina.


Ako odaberete najčešću metodu pripremanja prokulica, a to je kuhanje na paru, onda će prokulice steći svojstva snižavanja kolesterola. Para uzrokuje da se vlaknasti dijelovi prokulice pripoje žučnim kiselinama, što znači da lako mogu izlučiti te kiseline. To zapravo može smanjiti razinu kolesterola.


Prema studiji, oko 1 i 1/4 šalice prokulica može zapravo pomoći u zaštiti DNA unutar naših bijelih krvnih stanica. To čini blokiranjem određenih enzima.


Energetska razina prokulica


Prokulice imaju vrlo visoku energetsku razinu, što možemo zaključiti iz toga što smo puni energije nakon što pojedemo jednu porciju. Jedna šalica, što je oko 90 grama prokulica, sadrži zapanjujućih 158 kJ energije, što je oko 44 vata na sat.


2015. godine grupa školaraca i znanstvenika u Londonu uspjela je napajati božićno drvce uz pomoć 1000 prokulica što je ekvivalent 44 kilovata na sat. Stablo je bilo osvijetljeno u Southbanku.


Kako pripremiti prokulice


Prokulice se mogu pripremiti na bezbroj načina, a neki se odlučuju kuhanje na paru, što se postiže točenjem dna i prokuhavanjem između 5-10 minuta.


S druge strane, neki biraju moderniju metodu pirjanja prokulica uz slaninu. Također postoje i neobične metode poput glaziranja s trešnjama ili pak prokulice zapečene s grožđem.


Sve u svemu, neki vjeruju da postoji barem vrtoglavih 9.000 različitih načina korištenja prokulica u kuhinji.


Konzumiranje prokulica


Iako Britanci ne proizvode ni približnu količinu prokulica kao Nizozemci, zapravo konzumiraju najveću količinu u usporedbi s ostatkom Europe.


U Britaniji je, međutim, ovo povrće svakako popularan blagdanski izbor – naime, od sveukupne količine konzumiranih prokulica u UK, dvije trećine od toga se pojedu samo tijekom božićnog razdoblja!


Povijest prokulica


Kakva je povijest moderne prokulice? Kao i kod većine modernog povrća i hrane uopće, postojao je predak. Za prokulice se vjeruje da je predak bio drevni rimski usjev.


Poput ostalih vrsta iz roda kupusa, prokulica je mediteranskog podrijetla, ali je uzgajana u 13. stoljeću u blizini grada Bruxellesa, po kojoj je i dobila ime, a nakon što je u Europu stigla u 5. stoljeću.


Dakle, prokulica ima poprilično impresivan popis ´tajnih vještina´, od energije za osvjetljivanje božićnog drvca do značajne nutricionističke vrijednosti. Doista postoji jako puno upotreba za najomraženije povrće.


Izvor