Proizvodnja generičkih lijekova, kojima je cilj za što manju cijenu pokriti potrebe širokog kruga pacijenata, i razvoj »pametnih« bioloških lijekova s daleko većom učinkovitošću liječenja od klasične terapije, već su nekoliko godina ključni segmenti na kojima se razvija farmaceutska industrija. Farmaindustrija se čvrsto pozicionirala među vodećim visokotehnološkim industrijama u Europskoj uniji i svijetu, a tu će po svoj prilici i ostati. Razlog je poznat: potrebe sve starijeg stanovništva razvijenih država za lijekovima iz godine u godinu rastu, a razvoj medicine otvara prostor za stalno istraživanje i razvoj novih lijekova.

Osim toga, nove informacijske tehnologije omogućavaju farmaindustriji da dio svog potencijala usmjeri high-tech proizvodima, od printanja 3D-lijekova do ciljanih mobilnih aplikacija ili smart-pakiranja lijekova za praćenje suradljivosti pacijenata. Suradnja farmaindustrije i IT-sektora u tom je smjeru već krenula.

Rast broja kroničnih bolesnika

Procjenjuje se da će na svjetsko tržište lijekova u narednim godinama utjecati još neki momenti: starenje stanovništva za posljedicu ima stalni rast broja kroničnih bolesnika, što pogađa ionako prenapregnute zdravstvene budžete. Potrošnja lijekova raste jer sve više pacijenata ima pristup zdravstvenom osiguranju i jeftinim generičkim lijekovima. S ciljem štednje, zdravstvene vlasti u mnogim državama strogo definiraju terapiju koju liječnik smije propisati za određenu dijagnozu. Daleko se više pažnje počinje polagati na efikasnost lijekova, pa se tako informatizacija sve češće koristi za »mjerenje« učinka nekog lijeka, a na temelju toga formira se cijena lijeka i prosuđuje je li neku terapiju opravdano platiti, ili ne. Pritisnute golemom zdravstvenom potrošnjom, države sve češće govore o prevenciji bolesti, kao daleko jeftinijem obliku zdravstvene skrbi od terapijskog pristupa, a pristup inovativnih lijekova tržištu, zbog opreza regulatornih tijela koja ih odobravaju, sve je sporiji i teži. Hrvatsko tržište lijekova ima, pak, svoje specifičnosti: farmaceute osim spomenutih okolnosti pritišću i rokovi plaćanja od 900 dana i više, no zato su cijene lijekova u Hrvatskoj i dalje više u odnosu na zemlje u okruženju.

Uštede za zdravstveni sustav

Prihodi svjetske farmaceutske industrije još su prije tri godine premašile tisuću milijardi dolara. Farmaindustrija gotovo polovinu prihoda zarađuje na tržištima SAD-a i Kanade, manje od četvrtine u Europi, a 10 posto na japanskom tržištu. U Europi je 2015. godine proizvodnja lijekova težila 225 milijardi eura, a farmaindustrija je zapošljavala 725.000 ljudi, od toga 118.000 visokokvalificiranih radnika. Prema procjenama stručnjaka američkog IMS-Health instituta koji prikuplja podatke o globalnom zdravstvenom tržištu, svjetsko tržište lijekova do 2020. godine težit će više od 1.400 milijardi dolara, a ključni pokretači rasta bit će rast potrošnje skupljih brendiranih lijekova i njihovih generičkih paralela. Originalni lijekovi zauzimat će više od polovice ukupne potrošnje lijekova u 2020. godini, 85 posto lijekova odlazit će na liječenje kroničnih nezaraznih bolesti, a nešto više od četvrtine na liječenje zloćudnih i kardiovaskularnih bolesti, te na liječenje dijabetesa. Velike nade polažu se u pametne lijekove, koji bi trebali generirati čak trećinu rasta globalnog farmaceutskog tržišta. Uglavnom, radi se o lijekovima u području onkologije, autoimunologije, respiratornih bolesti, antivirusne i imunoterapije. Nove terapije nose značajnu dobrobit i uštede za zdravstveni sustav, jer su usmjerene pacijentima koji su se dosad smatrali neizlječivim. Takvi pametni lijekovi značajno smanjuju štetne nuspojave klasičnih terapija, učestalost komplikacija, troškove hospitalizacije, a najveći napredak očekuje se u području liječenja zloćudnih bolesti, dijabetesa i hepatitisa C.

Farmaceutsko je tržište izloženo krivotvorenju, zbog čega se na razini Europske unije krenulo u proces serijalizacije lijekova, kako bi svi lijekovi legalno plasirani na tržište bili posebno označeni. Sve će farmaceutske tvrtke morati uvesti takvo označavanje od početka 2018. godine. Osim s krivotvorinama, farmaceuti se obračunavaju i s vlastitim neetičnim ponašanjem, što je očito bolna točka farmaindustrije. Više farmaceutskih tvrtki uhvaćeno je u zadnje dvije godine u namjernom »pumpanju« cijena lijekova, u enormno visokim postocima, što nimalo ne prinodosi ugledu u javnosti kakav farmaceutska industrija priželjkuje.

Hrvatska farmaceutska industrija orjentirala se mahom na proizvodnju generičkih lijekova, a i dalje je jedan od najsnažnijih gospodarskih sektora u zemlji u kojem se godišnje uprihoduje više od pet milijardi kuna. Oko pet posto prihoda farmaceuti ulažu u istraživanje i razvoj, zapošljavaju oko 5.000 ljudi, većinom visokoobrazovnih, a zajedno s dobavljačima osiguravaju posao za gotovo 10.000 ljudi.