Riječki studenti prošlog su ljeta uživali u plovilu koje su izgradili, a idućeg ljeta krenut će u izradu tradicijskih čamaca / arhiva NL
Kroz jedan od projekata u sklopu radionica IEC-a Processus Montanus, pokušat će se stvoriti sustav izgradnje drvenih čamaca te njima osnažiti turističke sadržaje i propagirati drvoprerađivačka zanimanja, a interes za prošlost nastoji se potaknuti i kroz projekt Goranska antropologija
S namjerom da u što većoj mjeri šire spoznaju o potrebi proučavanja arheološke prošlosti Gorskog kotara, u Lokvama su članovi Istraživačko-edukacijskog centra Processus Montanus organizirali radionice kojima je cilj bio sve vezano uz istraživanje prošlosti podići na višu razinu. Tako su, primjerice, na te radionice pozvani predstavnici etno udruga i društava koji su kroz predavanja i rad mogli saznati na koji način kroz svoj rad mogu biti što bliži znanstvenim istraživanjima kako bi njihov iznimno vrijedan rad bio još korisniji. U radionice su, ističe Miren Androić, predsjednik Udruge »Lujzijana«, uključeni mladi, ponajprije srednjoškolci i studenti, kako bi se i njih privuklo u što većoj mjeri i kako bi ih se uključilo u buduće aktivnosti.
Sudionici su, uz spomenuto, mogli saznati i pojedinosti o programima međunarodne suradnje Instituta za antropologiju, o čemu je govorila dr. sc. Olga Orlić, dok je Vesna Osojnički, mr. likovnih umjetnosti održala predavanje na temu »Umjetničke djelatnosti u razvijanju kreativne scene Gorskog kotara«, a druženje je kraju privedeno prikazivanjem dokumentarnog filma »Kata« koji govori o tradiciji mlinarstva na rijeci Dobri, a autor filma je Rasim Karalić.
Turistička valorizacija
– Istraživanje nematerijalne baštine iznimno je bitno i cilj nam je u njega uključiti što širi krug ljudi pa ovakvim radionicama nastojimo sudionicima pokazati koliko ovakva proučavanja mogu biti zanimljiva i korisna, i to ne samo za povijest i znanost, već i za, primjerice, turizam koji itekako može valorizirati proučavanja ove vrste – rekao je Androić, a kako to može izgledati u stvarnosti, rekao nam je Darin Majnarić, voditelj projekta »Od drvenog čamca do vodocikla, od tradicije do inovacije« kroz koji će se pokušati tijekom dvije godine stvoriti sustav izgradnje drvenih jezerskih čamaca.
– Plan je izgrađivati jezerski čamac, kupski čamac i vodocikl. Koristit ćemo znanja sličnih jezerskih područja, odnosno čamaca izrađivanih na Kupi, a cilj nam je osnažiti turističke sadržaje na Lokvarskom jezeru te ponuditi posjetiteljima ovoga kraja da se uz šetnju uz jezero okušaju i u vožnji čamcem po jezeru. Naravno, kroz sve to, propagirat ćemo i drvoprerađivačka zanimanja, što također smatramo bitnim – rekao je Majnarić, najavivši da bi se krajem ovog ljeta krenulo s edukacijskim radionicama.
Goranska antropologija
Pažnju je privukla i radionica o metodologiji prikupljanja podataka pomoću istraživačkog intervjua. Održana je u okviru projekta GORan što je kratica za pojam Goranska antropologija. Radionicu su održale znanstvena suradnica Instituta za antropologiju Olga Orlić i asistentica Duga Mavrinac.
– Radi se o projektu koji je u 2107. godini provodio Institut za antropologiju iz Zagreba u suradnji s IEC-om Processus Montanus, a u Lokvama je cilj bio popularizirati kulturno-antropološka istraživanja – istaknula je Orlić – pri čemu je najbitnije raditi s osnovnoškolcima i srednjoškolcima kako bi se kod njih zapalila iskra zanimanja za prošlost koja je itekako bitna za našu sadašnjost. Sličan stav ima i Evica Kozera, ravnateljica Strojarsko-brodograđevne škole iz Rijeke, koja je održala predavanje »Osluhnimo drvo«. Škola kojoj je na čelu odnedavno je partner IEC-a Processus Montanus, a Kozera je naglasila kako treba u daleko većoj mjeri senzibilizirati javnost za mogućnosti koje pruža drvo kojim je Hrvatska, posebno Gorski kotar, bogat. U toj senzibilizaciji, istaknula je Kozera, krenuti treba ne od škole, nego od vrtića.
