Uzlet projekata

Dogovoreni prioriteti za PGŽ: Iduće godine nastavak gradnje Ipsilona i trase Križišće – Žuta Lokva

Tihana Tomičić

Najavljena je i gradnja ceste prema Matuljima s novom cijevi tunela Učka, dovršetak ceste za Marišćinu, početak gradnje ceste D-403, zaobilaznica Novog Vinodolskog, a uz ostalo i ulaganja u Zračnu luku Rijeka i nizinsku prugu



RIJEKA Nastavak gradnje Istarskog ipsilona do tunela Učka već iduće godine, a onda i dalje prema Matuljima zajedno s novom cijevi tunela, potom zaobilaznica Novog Vinodolskog i priprema nastavka na trasi Križišće – Žuta Lokva, zatim dovršetak ceste za Marišćinu i ceste u Kupskoj dolini do kraja prve polovice iduće godine, također i početak gradnje ceste D-403, ulaganja u Zračnu luku Rijeka, trasiranje nove nizinske pruge i tako dalje – to je rezultat razgovora ministara prometa i turizma Olega Butkovića i Garija Cappellija sa županom Zlatkom Komadinom i gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom jučer u Rijeci.


Pitanje kontinuiteta


Opća idila zavladala je na susretu primorsko-goranskih ministara i njihovih brojnih timova s čelnicima lokalne samouprave u Županiji.


– Velike infrastrukturne projekte nije moguće ostvariti bez suradnje državne, regionalne i lokalnih vlasti – rekao je ministar Butković.




Na pitanje novinara da komentiraju kako to da je za velike projekte za Rijeku i PGŽ očito trebalo čekati HDZ-ovu vladu jer SDP-ova nije imala volje za to, pogotovo kad su u pitanju Ipsilon i Žuta Lokva, župan Komadina je rekao: »Evo, zapalo ih.«


– Sad su neki »međugeneracijski« projekti u toj fazi da ih valja završiti. Možda možemo govoriti o svemu onome što se nije radilo, a moglo se, je li se ministrima dozvoljavalo da govore ili ih se opstruiralo. Sve je stvar političke volje – pojasnio je Komadina. 


Gradonačelnik Obersnel rekao je da to nije baš tako.


– Neki projekti su pitanje kontinuiteta, pripremaju se godinama, tijekom mandata više i raznih vlada, ali važno je da postoji suglasnost oko kontinuiranog nastavka na projektima važnim za razvoj Rijeke i Županije – naglasio je Obersnel. 


– Svi smo za izgradnju dionice autoceste Križišće – Žuta Lokva – rekao je Butković, dodavši da su dozvole za taj projekt istekle, a da za financiranje ostaje koncesijski model u okviru tzv. Junckerova plana. Istaknuo je da se dovršava projektiranje obilaznice Novog Vinodolskog, po trasi autoceste.


Po riječima ministra, nova cesta prema novoizgrađenom CZGO Marišćina, kao i tzv. kupska magistrala trebale bi biti gotove do sljedeće turističke sezone. Rješenje za financiranje ceste D-403, koja bi trebala spojiti zapadni dio riječke luke, tj. kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u izgradnji, i riječku obilaznicu, tražit će se putem Svjetske banke.


Modeli pomoći


Govoreći o Zračnoj luci Rijeka čijim prometom, kaže, nisu zadovoljni ni u ministarstvu ni u županiji, Butković je rekao da postoji prostor u kojemu bi država, inače većinski vlasnik, mogla intervenirati te da će se u roku od mjesec dana razmotriti mogući modeli pomoći. 


– Ostaje pitanje hoće li aerodrom ići u privatizaciju – zainteresirani su mirovinski fondovi, a strateške odluke s tim u vezi donosit će se u suglasju sa županijom i lokalnim jedinicama – kazao je Butković.


Istaknuo je da je na sastanku otvoreno i pitanje Delte, suradnje Grada Rijeka i Lučke uprave, odnosno ulaganja u sadržaje na ušću Rječine. 


– Nećemo više dopustiti da se lučka uprava ponaša kao da je ona oporba gradonačelniku ili obrnuto, mi moramo surađivati – rekao je Butković.


Ministar je podsjetio i na željezničke projekte te je rekao da će se pomoći i u zakonskoj regulativi, izmjenom zakona o izvlaštenju i zakona o građenju, kako bi se olakšalo rješavanje imovinskopravnih odnosa, izvlaštenja i drugo. Na upit hoće li zakonske izmjene omogućiti puni rad centra Marišćina, Butković je potvrdno odgovorio, kazavši da su zakonske izmjene na tragu rješavanja Marišćine i drugih situacija. »Zakon je pripremljen, na mišljenju je u drugim ministarstvima i očekuje se da će u siječnju ili veljači biti usvojen u Saboru«, naveo je.


Razvojna strategija


Butković je još rekao da su svi poduprli projekt nizinske pruge, iako postoje tumačenja da EU neće financirati tu prugu ako nije isplativa te je naglasio da je ta pruga strateški projekt, zajedno s kontejnerskim terminalom na Krku.


Obersnel je rekao da je razvojna strategija RijekE bazirana na nizu državnih projekata koji se ne mogu ostvariti bez državne potpore. Kazao je da su osigurana sredstva iz fonda CEF za izgradnju novog željezničkog kolodvora na kontejnerskim terminalima na Brajdici i na Zagrebačkoj obali te za projektiranje dvokolosiječne pruge od Jurdana, preko Rijeke do Škrljeva. Nada se da će se uspjeti naći najbolji model za Deltu, budući da Zakon o pomorskom dobru ne dozvoljava stjecanje vlasništva na tom području, a to, pak, ne privlači ulagače. Rekao je da se očekuju potpore više ministarstava i Vlade za projekt Rijeka EPK 2020. 


– Unatoč promjenama koje su se dogodile u Vladi, mislim da smo postigli dogovor i suglasnost o daljnjem intenziviranju na radu oko ključnih projekata za budućnost Rijeke i Županije – izjavio je Obersnel.