Foto: Mladen Trinajstić
S ciljem dugoročnog osiguranja sredstava, u red »kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka« je uvršten projekt rekonstrukcije i prenamjene zgrade na Kamplinu te dva projekta izgradnje prometnica
KRK U ponešto stiješnjenim uvjetima, u uredu krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića održana je pretposljednja ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća Krka.
Zbog radova u prostoru prizemnog dijela zgrade Gradske uprave, u spomenuti prostor premješteno zasjedanje predstavničkog tijela, kao »glavne« točke imalo je usvajanje gradonačelnikova prijedloga da se u red »kapitalnih projekata koji su od interesa za razvoj otoka« uvrste tri za Grad i građane Krka važna projekta – onaj vezan uz plan rekonstrukcije i prenamjene građevine na Kamplinu u kojoj se planira uređenje Multimedijalnog kulturnog centra, kao i dvaju planova izgradnje prometnica – primarne gradske prometnice U-3 i pristupne ceste U-3.1 (koja bi sa zapada trebala povezati donji dio Ulice Slavka Nikolića s područjem SRC-a »Josip Uravić Pepi«) te nerazvrstane ceste na predjelu Mali Kankul.
Vijećnici iz Nezavisne liste ostali su, u uvodnom dijelu sjednice, usamljeni u svom prijedlogu da se ubuduće tonski zapisi s sjednica Gradskog vijeća, zajedno sa zapisnicima, objavljuju na internetskim stranicama Grada Krka. S njihovim stavom da bi to pridonijelo transparentnosti rada Vijeća, ali i upoznavanju lokalne javnosti što se i kako radi na tom tijelu, nakon kraće rasprave, nisu se složili ostali vijećnici i to, kako se moglo shvatiti, zbog bojazni da bi se na taj način narušila »sloboda njihove rasprave«, ali i otvorile mogućnosti pogrešnog tumačenja riječi vijećnika, čak i manipulacije izrečenim stajalištima članova Vijeća. Većinom glasova spomenuti je prijedlog – odbijen.
Porezni prihodi
Kako je vijećnicima obrazložio gradonačelnik, prijedlog uvrštenja triju projekata u red kapitalnih, rezultat je spoznaje o izmjenama načina raspodjele novca od poreza na dohodak, a koji bi se, slijedom prijedloga novog Zakona o financiranju lokalne samouprave, nakon petogodišnjeg prijelaznog razdoblja trebao izmijeniti. Promjene se tiču dijela koji je dosad omogućavao da se iz 16-postotnog dijela tog poreznog prihoda na otocima financiraju kapitalni projekti.
– Drugim riječima, ovim potezom osigurat ćemo značajna sredstva kojima u idućim godinama kanimo sufinancirati te projekte, i to prije no što nam ih zakonodovac oduzme – napomenuo je Vasilić. Ilustrirajući važnost tog izvora financiranja, Vasilić je rekao da će iznos koji će Grad na taj način namaknuti za ukupno 9,2 milijuna kuna »težak« projekt izgradnje Multimedijalnog kulturnog centra, dosegnuti 3,25 milijuna kuna.
Ishođene dozvole
– Taj će iznos, ako za uređenje tog kulturnog sadržaja dobijemo EU potpore za koje smo se već kandidirali, pokriti naš udio u njegovu sufinanciranju. Ako pak zbog (pre)visokog indeksa razvijenosti ne ostvarimo pravo korištenja EU novca, Centar ćemo financirati sami, koristeći ovaj iznos koji ćemo povući s posebnog računa Ministarstva regionalnog razvoja, ali i vlastita sredstva iz proračuna – napomenuo je prvi čovjek Grada, ocijenivši da je plan gradnje tog multimedijalnog, odnosno kulturnog kompleksa prevažan projekt od kojeg Grad ne kani odustati. Vasilić je pritom spomenuo i da su za sva tri projekta koji su sad proglašeni »od interesa za razvoj otoka« već ishođene građevinske dozvole te su, u formalnom smislu, svi spremni za realizaciju.
