POS diktira uvjete

Padaju cijene kvadrata: Novosagrađeni stanovi 11 posto jeftiniji nego lani

Branko Podgornik

Snimio Damir ŠKOMRLJ / NL arhiva

Snimio Damir ŠKOMRLJ / NL arhiva

Zahvaljujući jeftinijoj ponudi iz POS-a, u prvoj polovini godine prodano je 1.348 novih stanova, ili 30 posto više u odnosu na prosjek tijekom krize



ZAGREB  Novosagrađeni stanovi u Hrvatskoj u prvoj polovini ove godine prodavali su se čak 11 posto jeftinije nego u istom razdoblju prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Za četvorni metar novog stana u prvoj polovini godine kupci su plaćali prosječnih 10.179 kuna (oko 1.350 eura) po četvornom metru. To znači da je cijena stambenog kvadrata u Hrvatskoj pala na prijekriznu razinu iz 2006. godine, uočila je jučer Hrvatska gospodarska komora.


– Na takva su kretanja utjecali  stanovi iz programa društveno poticane stanogradnje (POS), čija je cijena gotovo za četvrtinu niža od one po kojoj stanove prodaju ostali – ocijenila je Služba za komunikacije HGK-a. Naime, kad se iz statistike isključi POS, cijene novih stanova u zemlji pale su upola manje, za oko šest posto.


Zahvaljujući jeftinijoj ponudi iz POS-a, u prvoj polovini godine prodano je 1.348 novih stanova, ili 30 posto više u odnosu na prosjek tijekom krize u Hrvatskoj, koji je iznosio oko tisuću prodanih novih stanova u šest mjeseci, prema podacima HGK. Jeftiniji stanovi iz POS-a lani su činili samo 3,7 posto od prodanog stambenog prostora, a u prvih šest mjeseci ove godine čak 22 posto.




U spomenute podatke ubrojeni su samo novi stanovi, ali slika cijena na tržištu nekretnina u Hrvatskoj bitno se ne mijena ni kad se u statistiku uključi prodaja svih stanova, kuća i apartmana. Prema podacima Burze nekretnina, prosječna cijena prodanih stanova u zemlji pala je sa 1.750 eura iz 2008. na 1.400 eura potkraj prošle godine. Raste samo cijena malog broja najkvalitetnijih stanova i kuća na atraktivnim lokacijama na Jadranu i u Zagrebu, koje kupuju imućni Hrvati i stranci. Gotovo sav ostali stambeni prostor u Hrvatskoj sustavno gubi na cijeni, jer je većini stanovništva oslabjela kupovna moć, a time i potražnja.