Zašto ne može ostati ministar

Most ima 50 razloga za smjenu Kujundžića, a Ines Strenja-Linić pet točaka reforme Hitne pomoći i boljeg položaja liječnika

P. N.

Foto Ivica Tomić

Foto Ivica Tomić

Kujundžić nije dobar ministar. To je činjenica koju smo potkrijepili s više desetaka konkretnih razloga za opoziv ministra zdravstva zbog njegovog nečinjenja, rekao je Božo Petrov



ZAGREB Božo Petrov, predsjednik Mosta, na prozivanje ministra zdravstva Milana Kujundžića danas je odgovorio da Most ima konkretne zamjerke na rad ministra zdravstva jer je jedino to Mostu bitno i zbog toga Kujundžić više ne može ostati na čelu ministarstva.


“Kujundžić nije dobar ministar. To je činjenica koju smo potkrijepili s više desetaka konkretnih razloga za opoziv ministra zdravstva zbog njegovog nečinjenja. Od toga smo pet točaka odmah jučer naveli jer se odnose na reformu hitne pomoći, a taj je segment sada u fokusu. No, neriješenih problema i neispunjenih zadataka koje je nužno obaviti ima i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkom liječenju. To je ono zbog čega Most traži opoziv ministra Kujundžića”, izjavio je Petrov.


Zajedno sa saborskom zastupnicom dr.sc. Ines Strenjom Linić i dr. Ivanom Bekavcem, bivšim zamjenikom ministra zdravstva, napisan je dokument Mosta s 50 razloga za opoziv ministra, a pet točaka vezanih uz reformu Hitne pomoći, odnose se na bolji položaj liječnika i medicinskih sestara i tehničara, helikoptersku medicinsku pomoć, dežurstva u domovima zdravlja i specijalizaciju iz hitne medicine.




Dr.sc. Ines Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku iznijela je pet Mostovih razloga koji se odnose na Hitnu medicinsku pomoć.


“Tu je obuhvaćeno sve ono sto je bilo nužno, a nije se učinilo. Tako je potrebno provesti zakonske i edukacijske pretpostavke za “task shifting”, podjelu dijela posla i odgovornosti s liječnika izvanbolničke hitne medicine na osposobljene medicinske sestre i medicinske tehničare. Umjesto transportnog T2 tima hitne medicinske pomoći, imali bi reanimacijski T2 tim koji je u međuvremenu mogao spasiti brojne ljudske živote. Zatim treba osnovati hitnu helikoptersku i brzobrodsku medicinsku pomoć u skladu s međunarodnim obvezama i propisima koje diktira međunarodno pravo i struka.


RH se obvezala sve to provesti, a ne da ima transportnu službu helikopterima HV, radi povećanja broja radnih sati helikoptera. To je protivno međunarodnom pravu, a najgore od svega protivno interesima pacijenata. Zatim treba uspostaviti zakonske pretpostavke za unaprjeđenje kvalitete hitne medicinske pomoći integracijom rada izvanbolničkih timova HMP.


Prethodno ih treba izmijeniti u skladu s hitnim prijemima bolnica u kojima će brigu o pacijentima dovezenim vozilima HMP voditi dežurni liječnici specijalisti i specijalizanti iz hitne medicine, te ostali bolnički liječnici raspoređeni tog dana na rad u hitnom prijemu. Treba provesti zakonske i druge pretpostavke za uspostavu dežurstva obiteljskih liječnika, pedijatara domskih i koncesionara vikendom i blagdanima u dežurnim ordinacijama obiteljske medicine bilo u Domu zdravlja ili u Hitnoj medicinskoj pomoći.


Važno je osuvremeniti specijalizacije iz hitne medicine i organizirati njezin rad kako bi mladi liječnici imali interesa i volje za tu specijalizaciju. Danas liječnici vade bodlje ježinaca i krpelja u bolničkom hitnom prijemu, zbog čega je vrlo mali interes za specijalizaciju iz hitne medicine za razliku od kolega u inozemstvu”, pojasnila je dr.sc. Strenja Linić.