Tri petine hrvatskih građana smatra da je dobrog zdravlja, što je manje nego u većini drugih država članica Europske unije. Broj onih koji svoje zdravlje smatraju dobrim je u porastu pa je tako 2015. godine bilo 58 posto, no to je i dalje ispod prosjeka EU-a, gdje je takvih građana 67 posto. Kao i u ostalim zemljama EU-a, ocjena vlastitog zdravlja ovisi o dohotku, pa je tako u najvišoj dohodovnoj skupini čak 73 posto onih koji se smatraju zdravima, dok se u skupini s najnižim dohotkom zdravim smatra njih 44 posto. Osobni dojam u skladu je s realnim stanjem zdravlja u Hrvatskoj: očekivana životna dob među najnižima je u Europi, u vrhu smo po broju pretilih, konzumaciji alkohola i cigareta, a više od trećine bolesti povezano je s rizičnim ponašanjem. Podaci su to iz novog izvješća Europske komisije o stanju zdravlja u Europskoj uniji, koji uglavnom potvrđuju već poznate, loše pokazatelje zdravstvenog statusa hrvatskog stanovništva.

Osma po smrtnosti

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 77,5 godina, za tri godine kraći od europskog prosjeka, a za četiri do pet godina kraći od drugih mediteranskih država, Italije, Španjolske, Grčke… Bolesti krvožilnog sustava i rak uzrok su gotovo tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj, s dvostruko većom stopom od europske, a Hrvatska je značajno lošija od europskog prosjeka po stopi smrti koje su se mogle izbjeći pravodobnom i učinkovitom zdravstvenom zaštitom. Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po stopi smrtnosti koju se moglo izbjeći medicinskim intervencijama, i to osobito kod ishemijske bolesti srca te raka pluća, dojke i debelog crijeva koji u Hrvatskoj odnose najviše života koji su se pravodobnom dijagnozom i liječenjem mogli spasiti. Stopa takve smrtnosti kod muškaraca je 278 na 100.000 stanovnika (EU prosjek 158), a kod žena 147 (EU prosjek 97), što znači da se više od 150 smrti na 100.000 stanovnika moglo izbjeći učinkovitijim zdravstvenim sustavom.

Ishodi liječenja, ističe se u izvješću, još su i dobri s obzirom da je Hrvatska među europskim državama s najmanjim izdvajanjem za zdravstvo. Hrvatski građani iz vlastitog džepa za zdravstvo izdvajaju kao i prosječna europska država, ali je zamjetna nejednakost u dostupnosti zdravstvenih usluga koja ovisi o dubini džepa svakog pojedinca.

Skupo zdravstvo

Podaci govore da se postotak nezadovoljnih zbog visine troškova, udaljenosti i vremena čekanja na pregled znatno smanjio od 2010., i 2015. godine bio je samo 1,9 posto. Ipak, broj građana koji nisu uspjeli zadovoljiti svoje zdravstvene potrebe pet puta je veći u skupinama osoba s malim dohotkom (pet posto), nego što je u skupinama s velikim dohotkom (0,8 posto), koje mogu platiti pregled kod privatnika. Unatoč većem broju nezadovoljenih zdravstvenih potreba, Hrvatska je pri dnu po ukupnoj zastupljenosti plaćanja troškova zdravstvene zaštite kojima bi se mogao ozbiljno ugroziti životni standard pacijenta. Slikovito rečeno, liječenje bi do prosjačkog štapa moglo dovesti oko četiri posto građana, ali izravno plaćanje troškova zdravstvene zaštite nepodnošljiv je financijski teret za čak 17 posto kućanstava s malim dohotkom.

Neprovođenje reforme bolničkog sustava, golemi dugovi i ozbiljan manjak liječnika i medicinskih sestara, jer Hrvatska je među EU državama s najvećim kadrovskim deficitom, navode se kao najveći problemi hrvatskoga zdravstva. Ključno je da Ministarstvo zdravstva preuzme ulogu upravljanja, upozorava Europska komisija, gdje reformu zdravstva vide kao način da se Hrvatska u očekivanom trajanju života, kvaliteti života i smanjenju zdravstvenih nejednakosti približi EU prosjeku.