Politička odluka

NEMA PERSPEKTIVE? Konačna sudbina Uljanika mogla bi se znati već ovaj vikend

Jagoda Marić

Photo Dusko Marusic/PIXSELL

Photo Dusko Marusic/PIXSELL

Ministar Horvat prvi put je spomenuo da bi dug u Uljaniku mogao biti oko 1,1 milijardu eura, te je priznao da bi odluka da se on pokrije bila isključivo politička, jer se teško može pronaći ekonomska opravdanost plaćanja tih dugova



ZAGREB Ako se pokaže da država u Uljaniku treba sanirati gubitak veći od milijardu eura, a to je iznos u koji su uključena i dosad plaćena jamstva od 2,8 milijardi kuna, od restrukturiranja te tvrtke neće biti ništa i ona će završiti u stečaju. Na državu će pasti još dio jamstava, ali se još ne zna hoće li to biti 1, 8 milijardi kuna ili manje, odnosno koliko manje. Takav se zaključak nameće iz jučerašnjih izjava ministra gospodarstva Darka Horvata, ali i stavova koje zastupaju koalicijski partneri HDZ-a.


Ministar Horvat je jučer prvi put spomenuo da bi dug u Uljaniku mogao biti oko 1,1 milijardu eura, te je priznao da bi odluka da se on pokrije bila isključivo politička, jer se teško može pronaći ekonomska opravdanost plaćanja tih dugova. Koalicijski partneri pak nisu spremni podržati dodatna ulaganja državnog novca u Uljanik kako bi se pokrili gubici, ako takva odluka nema nikakvu tržišnu isplativost. Tako bi konačna odluka, sada se čini puno vjerojatnije, mogla biti stečaj Uljanika, iako i sam Horvat još govori o pokušaju deblokade računa u »3. maju«.


Politička odluka


– U ovom trenutku analitički tim sjedi u Ministarstvu gospodarstva i s kolegama koje smo angažirali, odvjetnicima, češljaju po Excel tablicama koje je kolega Debeljak stavio na stol. Riječ je o gubitku na razini 1,1 milijarde eura za koji Debeljak tvrdi da, ako se ne sanira, nema perspektive ulaziti kao strateški partner u međufinanciranje. Mi ćemo identificirati danas ili sutra je li ta brojka u pitanju. Bez obzira je li u pitanju cijeli iznos ili veći dio, situacija nije dobra – kazao je jučer prije sjednice Vade ministar Horvat.




Govorio je još ministar i o tome da će Vlada nastojati sa svoje strane omogućiti deblokadu što će biti, po njegovom mišljenju, veliki iskorak za financiranje budućnosti, ali novinare je više zanimalo je li država spremna sanirati gubitke iz prošlosti kako bi Tomislav Debeljak preuzeo Uljanik.


– Hoće li se i na koji način sanirati prošlost, to će morati biti odluka i Vlade i koalicijskih partnera. Odluka o sanaciji milijardu eura zatečenih minusa može biti isključivo politička odluka, teško može biti tržišno orijentirana – priznao je Horvat.


Na pitanje što na to kaže premijer, Horvat je odgovorio da će premijera upoznati sa svim brojkama, ali je dodao da ni on konačnu odluku neće donijeti bez koalicijskih partnera.


– Želim jedan širi konsenzus da bi nam bilo jasno u kakvoj se točno situaciji nalazi Uljanik i da bismo nakon toga u političkoj domeni donijeli odluku – rekao je Horvat.


Dodaje da pokrivanje gubitaka ima smisla tamo gdje postoji perspektiva ozdravljenja, gdje postoji perspektiva da se posluje na tržišnim osnovama.


– Ako pogledate situaciju u europskoj i svjetskoj brodogradnji, onda je jasno da bez transformacije Pule i Rijeke u nešto novo, na ovakav način one nemaju perspektivu – procjenjuje Horvat.


Kaže da je on za to da se ozdravi i pulsko i riječko brodogradilište, a na pitanje je li on onda za sanaciju, objašnjava da je država velik dio dugova pokrila kroz plaćena jamstva, ali da on nije za to da nastavi pokrivati tuđe loše poslovne odluke.


– Netko će za te loše odluke morati i odgovarati. Ovoliki minus nije od jučer, tu su se stvari prikrivale u nizu prijašnjih godina – poručio je Horvat.


Koalicijski partneri HDZ-a nisu bez jasne ekonomske računice ili bez sudjelovanja potencijalnog strateškog partnera Tomislava Debeljaka u saniranju poslovanja Uljanika spremni podržati dodatno ulaganje državnog novca. Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, kaže da želi čuti jasne brojke na osnovi kojih će se odlučivati, ali da želi čuti i strateškog partnera, kako bi doznao je li i on spreman sudjelovati u sanaciji minusa, jer ako nije, onda Kosor zaključuje da strateškog partnera i nema.


Ekonomsko opravdanje


– Moj službeni stav je bio i prije godinu dana, i prije pola godine, i prije tri mjeseca, da građani vise ne žele uložiti ni tri, ni pet, ni devet milijardi kuna. Ako su istinite brojke o kojima ministar govori, onda smo odavno trebali pokrenuti stečaj i iz stečaja spašavati »3. maj« koji je restrukturirana tvrtka i mogao bi nastaviti poslovati – jasan je Kosor.


Kaže da želi da se rasvijetli tko je »nenamjenski potrošio novac i da taj kazneno odgovara za nenamjensko trošenje novca«.


– Upozoravam cijelo vrijeme da stečaj ne bi bio kraj, nego raščlanjivanje problema, posebice za »3. maj« – dodaje Kosor. Što se tiče odgovornosti, on priznaje da ima odgovornosti i sadašnje vladajuće koalicije, ali prije svega lokalnih vlasti, a najviše uprave društva, te da treba raščistiti kakvu je tko ulogu imao u svemu tome.


Kaže da se on osobno ne smatra odgovornim jer stalno upozorava na isto, osim onoliko koliko može biti odgovoran kao član vladajuće koalicije.


Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar poručio je pak da se o dodatnom ulaganju novca može govoriti samo ako će »svaka kuna koja se uloži dati koju kunu više«.


– Samo gospodarsko opravdanje može biti konkretno i pravično u ovom slučaju. Ako se gospodarski ne opravda ulaganje i jedne jedine kune, mi nismo za to – iznio je Štromar stav HNS-a. Konačna sudbina Uljanika mogla bi se znati već ovaj vikend, kada bi se trebali održati sastanci i s Debeljakom i upravom Uljanika, te koalicijski sastanak.

Rok istekao, Vlada još bez odluke o isplati 22 milijuna eura za jaružalo


Rok koji je bio postavljen za dogovor sa lukseburškom grupacijom Jan De Nul je istekao, a da iz Vlade još uvijek nema odgovora kada i kako misle kanalizirati 22 milijuna eura kako bi spriječili da državnom proračunu ne legne novih milijardu kuna protestiranih jamstava. Riječ je o najskupljoj novogradnji u Uljaniku, jaružalu, za koji je Jan De Nul raskinuo ugovor u siječnju što je izazvalo paniku u Banskim dvorima jer je u pitanju gotovo 125 milijuna eura državnih jamstava koja su izdana za taj brod.


U pregovore sa Jan De Nulom osobno se upregnuo i sam ministar Horvat, pri čemu se javnosti nastojalo prezentirati da je završetak tog broda, i to u Puli, jedini način da se spriječi da država ne plati novih milijardu kuna štete od kataklizme zvane Uljanik. Međutim, ovih se dana potvrđuju nagađanja koja je naš list već objavio – da se opasnost od ovog novog velikog udara na državni proračun relativno elegantno i brzo može riješiti sa 22 milijuna eura, i pritom u Banskim dvorima uopće ne trebaju razbijati glavu hoće li Puljani uspjeti završiti ovaj brod do 1. rujna.


Kod raskida ugovora, podsjetimo, iz Jan De Nula dali su svoje uvjete pod kojim su spremni preuzeti odnosno otkupiti taj brod za čiji dovršetak, procjene su, treba još 30 milijuna eura. Pojednostavljeno, ponuda luksembuške grupacije svodi se na to da oni vraćaju hrvatskoj strani izdana jamstva za njihove avansne uplate, a platili su dosad Uljaniku oko 155 milijuna eura, oni preuzimaju brod, s hrvatske strane uplaćuje im se još 22 milijuna eura, uz isporuku jaružala u Trstu, gdje ga planiraju završiti. I problem je za ministra Zdravka Marića – riješen.