Charles Chaplin, za milijune njegovih fanova diljem svijeta samo – Charlie, prije stotinu je godina, 7. veljače 1914. godine u svom kratkometražnom filmu »Kid Auto Races at Venice« oživio nezaboravnog junaka Skitnicu, do dan danas vjerojatno najslavnijeg i najpopularnijeg lika u povijesti filma. Romantični, nespretni i nesretni lutalica, patetičan i ponosan, idućih godina opčinio je publiku svojim ubrzanim, nespretnim hodom, okretanjem štapa, slijeganjem ramena i obrtanjem šešira u rukama. Bio je ljubimac milijunima kroz zlatnu eru nijemog filma, dok nisu došli zvučni filmovi »broj 1«.

Ponosni brkovi

Chaplin je o tužno-smiješnom Skitnici pisao ovako: »Onakav način odijevanja mi pomaže da izrazim svoj pojam prosječnog, običnog čovjeka, svoj doživljaj svih ljudi, samog sebe«. Pred ljudima je bio čovjek pod šeširom čiji brkovi bi trebali svjedočiti ponos. Usko zakopčana jakna, štap i općenito ponašanje ovog lutalice izražavaju njegovu želju da ostavi dojam galantnosti, ležernosti, temperamenta. On se želi hrabro upustiti u život, prosperirati, pa čak i blefiranjem.

  Skitnica se pojavio i u drugom Chaplinovu filmu, koji je emitiran samo pet dana poslije prvoga. Junak se želi nametnuti kameri na snimanju, ali u biti smeta glumcima koji ga guraju sa scene, udaraju ga. Od tada je prošlo stoljeće, nezaboravna priča je pritom samo stalno tekla dalje. U idućih četrnaest mjeseci Chaplin je nastupio u čak 35 komedija koje su proizveli »Keystone 5« i »Essanay«. Skitnica je bio konobar, plesač tanga, boksač, slikar, nosač, pekar, zaljubljeni mladić i što sve ne. Već je postao ljubimac publike i u idućim godinama je predstavljao mornara, vatrogasca, klizača, lihvara, bjegunca iz zatvora, emigranta. Glumio je i parodiju kao »Carmen«, ali najviše od svega je afirmirao figuru veličanstvenog, ponosnog, patetičnog lutalice. S 1918. godinom za Chaplina i Skitnicu počinje zlatno doba, došli su filmovi kao što su »O desno rame«, »Dokoličar«, kao i dugometražni film »Mališan«.

  Još 1919. Chaplin je s Mary Pickford, Douglasom Fairbanksom i D.W. Griffithom osnovao kompaniju United Artists. Pod ovim znakom su snimljeni dugometražni filmovi »Parižanka« te klasici, remekdjela »Zlatna groznica« i »Cirkus«, te »Svijetla velegrada« i »Moderna vremena«. Charlie Chaplin se osjećao puno neovisnijim, slobodnijim u stvaranju svojih filmova. U ovom posljednje spomenutom filmu je izražena i kriza Skitnice. Njega, kao i druge tadašnje velikane filma, kao uostalom i Bustera Keatona, pogađa pojava zvučnog filma. S ovako stiliziranim junakom kao što je lutalica nije se moglo mijenjati ništa, te Skitnica u »Modernim vremenima« osim scene u kojoj se opije i pjeva, u filmu ne govori. U velikom dijelu filma ne nosi uobičajenu odjeću, već radničko odijelo.

Dva svijeta daleka

I u »Velikom diktatoru«, snimljenom 1940. godine, u načinu na koji Chaplin predstavlja židovskog brijača ima tragova Skitnice, ali na jedan puno ograničeniji, »normalniji« način. Ostat će upamćeno kako je veliki umjetnik ismijavao zloglasnog diktatora Adolfa Hitlera. Zanimljivo, Charlie Chaplin, čiji junak Skitnica slavi stoti rođendan, rođen je 16. travnja 1889. godine, samo četiri dana prije Hitlera. Po danu rođenja su tako blizu, ali u poimanju svega oko njih malo je reći da su to dva sasvim suprotna svijeta. Predstavnika umjetničkog svijeta zanavijek će se spominjati po blistavim filmskim dosezima, na nedjela ovog drugoga najbolje je ne trošiti riječi.