Footlights iz 1948.

Objavljen jedini roman Charlieja Chaplina

Hina

Riječ je o gotovo nepoznatom jedinom Chaplinovom romanu prema kojemu je kasnije snimljen njegov film "Svjetla pozornice" (1952.) u kojemu klaun na zalasku karijere spašava balerinu od samoubojstva



Riječ je o gotovo nepoznatom jedinom Chaplinovom romanu “Footlights”, napisanom 1948., a prema kojemu je kasnije snimljen njegov film “Svjetla pozornice” (1952.) u kojemu klaun na zalasku karijere spašava balerinu od samoubojstva.


Roman je objavljen u izdanju talijanskog instituta za restauraciju filmova Cineteca di Bologna, koji radi na istraživanju građe pronađene u Chaplinovim arhivima.


Charlie Chaplin, rođen 1889. u Londonu kao Charles Spencer Chaplin u siromašnoj obitelji, glumačku je karijeru počeo u glazbenim dvoranama Sohoa. Na filmskom se platnu prvi puta pojavio 1914., da bi ostao upamćen kao jedna od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba u eri nijemog filma. U svojim je filmovima nastupao kao glumac, redatelj, scenarist, producent i skladatelj glazbe. Karijera mu se protegnula na šest i pol desetljeća, od kazališta u Engleskoj u kojima je nastupao kao dječak, pa gotovo do smrti 1977. u 88. godini.




Njegov glavni lik bio je “Skitnica”, lutalica potkresanih brkova, otmjenog držanja i džentlmenskog ponašanja u uskom kaputu, prevelikim hlačama i cipelama, s polucilindrom na glavi i bambusovim štapom u ruci.


Chaplinov biograf David Robinson vjeruje da je odnos između klauna-alkoholičara i očajne balerine u romanu “Footlights” vjerojatno inspirirao Chaplinov susret s legendarnim ruskim plesačem Vaslavom Nijinskyjem 1916.


U romanu je vidljiv Chaplinov “živahan, specifičan” stil pisanja koji se, “u odsustvu uredničkih intervencija, slobodno kreće od otvoreno kolokvijalnog do trenutaka bogatih slikovitim i diksenovskim opisima”. Radnja je smještena u London i glazbene dvorane njegovih ranih profesionalnih godina, čarobno razdoblje u kojemu se oslobodio neimaštine svojeg djetinjstva, u kojima su mu se postupno razotkrili njegovi jedinstveni zabavljački talenti.


“No, njegovo pripovijedanje istodobno otkriva bolnu neizvjesnost neobrazovanog, nekultiviranog dječaka gurnutog u svijet uspjeha”, a klaunovi izrazi očaja zbog gubitka poštovanja i divljenja javnosti vjerojatno su odraz Chaplinovih vlastitih osjećaja kako mu je jenjala popularnost, dodaje institut.


Knjiga je opremljena ranije neobjavljenim dokumentima i fotografijama iz Chaplinovih arhiva, kao i slikama kazališnog svijeta njegove mladosti kao i prizorima iz autorove privatne zbirke.