Talijanska drama

“Kafka Project” Karine Holla: eskpresivne sile u pokretu

Kim Cuculić

Nakon brojnih interpretacija Kafkinih djela, Holla je mikrokozmosu ovoga pisca pristupila jezikom fizičkog teatra, gradeći ekspresivne i ponekad groteskne slike u pokretu koje se tek manjim dijelom temelje na tekstu



Nakon praizvedbe na ovogodišnjim Riječkim ljetnim noćima i uspješnog sudjelovanja na glasovitom Mittelfestu, predstava »Kafka Project: frontiere, granice, meje, grens, borders…« Talijanske drame premijerno je izvedena na pozornici HNK Ivana pl. Zajca. Praizvedba je bila u prostoru riječke »Hartere«, što je predstavi dalo dodatnu dimenziju, međutim ni u zgradi kazališta koncept se nije trebao bitnije prilagođavati ili mijenjati.


   Putovanje kroz vrijeme


Nalazeći inspiraciju u književnim svjetovima Franza Kafke, nizozemska redateljica Karina Holla u ovom autorskom projektu potpisuje tekst, režiju i scenski pokret, dok je koautor i asistent redateljice Henk van Riemsdijk. 


   Nakon brojnih interpretacija Kafkinih djela, Holla je mikrokozmosu ovoga pisca pristupila jezikom fizičkog teatra, gradeći ekspresivne i ponekad groteskne slike u pokretu koje se tek manjim dijelom temelje na tekstu. Kao predložak uzeta su Kafkina djela »Proces« i »Preobrazba«, parabola »Ispred zakona«, kraća pripovijetka »Jastreb« i »Umjetnik u gladovanju«.




   Predstava je zamišljena kao svojevrsno putovanje kroz vrijeme – od Kafkina doba do suvremenosti, gdje kafkijanski motivi postaju iznova aktualni. Praveći elipsu od Kafkina vremena do današnjice, Karina Holla to je vrijeme scenografski »zarobila« u detalju sata čije su kazaljke zauvijek zaustavljene. Scena, koju je osmislio Anton T. Plešić, naznačena je s nekoliko sivih, bezličnih ormara koji prizivaju Kafkina nikad dostižna vrata Zakona, ali i granice unutar kojih se zbijaju tijela Kafkinih obezličenih »junaka«. Te granice nisu samo fizičke i prostorne, nego i mentalne, psihološke, političke, obiteljske, vjerske, ekonomske, spolne…


   Makabristička povorka


U prvoj slici povorka likova izlazi iz ormara i precizno razrađenim pokretima uvodi u Kafkin svijet. U ovoj svojevrsnoj makabrističkoj povorci miješaju se fikcionalni likovi i obiteljski portreti, koji frenetičnim kretanjem uvode u kafkijanski svijet otuđenja, paradoksa, halucinacija i neuroza. Crtica »Jastreb«, koja počinje rečenicom »Bio jedan jastreb koji mi je kljuvao noge«, uz minimalni tekst na talijanskom, pretvorena je u sliku koja vizualno priziva Hitchcockove »Ptice«.     Sljedeća slika temelji se na motivima pripovijetke »Preobrazba«, u kojoj se Gregor Samsa jednog jutra, nakon nemirnih snova, probudio u krevetu preobražen u golema kukca. Interpretacija Karine Holla zanimljiva je po tome što ona ostavlja Samsu u njegovu ljudskom obliku, čime poruka Kafkine priče zadobiva još strašnije konture. U dojmljivoj, ekspresivnoj interpretaciji Tomasa Kutinjača, Gregor Samsa tjelesno je ogoljen, do suštine ljudskosti, dok su samo njegovi pokreti čudovišni i animalni. 

   Slijede slike koje Holla gradi na slobodnim asocijacijama vezanim uz Kafkin roman »Proces«. Birokratski stroj koji melje čovjeka prikazan je grupom obezličnih činovnika, koji mehaničkim kretnjama ispunjavaju obrasce. Josefa K. utjelovio je Mirko Soldano, koji u mikrofon govori priču o seljaku koji je godinama uzaludno čekao pred vratima Zakona. Slika apsurdnog procesa koji se vodi nad pojedincem završava zastrašujućim prizorom torture i smaknuća Josefa K.


   Nakon ovog prizora Karina Holla iz Kafkina vremena prelazi u suvremenost, dodajući materijalu koji se temelji na Kafkinim djelima svojevrsni hommage piscu, pokušavajući ga aktualizirati u današnje vrijeme. Kontrast između prvog i drugog dijela predstave kostimografski je diferencirala Manuela Paladin Šabanović, koja je Kafkino vrijeme naznačila monokromnim, crno-bijelim kostimima, dok vremenski prijelaz u današnjicu postaje poput filma u boji. Na vizualnom planu doprinos je dao i oblikovatelj svjetla Predrag Potočnjak, dok se glazbena kulisa Stanka Juzbašića u ovom dijelu predstave kreće se od elemenata rock’n’rolla do žestokog rocka.


   U predstavi »Kafka Project« naglasak je na kolektivnoj igri, a izazovima fizičkog teatra uspješno je odgovorila ekipa mlađih glumaca – Elena Brumini, Rosanna Bubola, Ivna Bruck, Tomas Kutinjač, Miriam Monica, Giuseppe Nicodemo, Mirko Soldano i Andrea Tich. Premijerna publika ispratila je izvođače i članove autorske ekipe dugotrajnim pljeskom i ovacijama. Ovom predstavom Talijanska drama učinila je važan iskorak prema suvremenijim propitivanjima izvedbenih formi teatra.