Cikličko shvaćanje svijeta

U prosincu ipak neće biti kraja svijeta

Hina

Oko goleme kamene gromade koju su Maje isklesali oko 669. poslije Krista, pronađene početkom 20. stoljeća jugoistočno od Ciudad de Mexica, stvoren je mit o navodnom proročanstvu o kraju svijeta u prosincu 2012., no ona zapravo priča o životu i bitkama jednog vladara i spominje dan 23. prosinca 2012. kao početak novog ciklusa majanskog kalendara



CIUDAD DE MEXICO – Oko goleme kamene gromade koju su Maje isklesali oko 669. poslije Krista, pronađene početkom 20. stoljeća jugoistočno od Ciudad de Mexica, stvoren je mit o navodnom proročanstvu o kraju svijeta u prosincu 2012., no ona zapravo priča o životu i bitkama jednog vladara i spominje dan 23. prosinca 2012. kao početak novog ciklusa majanskog kalendara.


»Maje su imali cikličko shvaćanje vremena u kojemu nije bilo pojma svršetka svijeta«, rekao je meksički arheolog Jose Romero u vezi s kamenom stelom koja je bila tema filma katastrofe »2012.« što ga je 2009. snimio njemački redatelj Roland Emmerich i knjige »Majansko proročanstvo« američkog autora znanstvene fantastike Stevea Altena.


Stela koja se sastoji od šest dijelova, od kojih se neki čuvaju u Meksiku a neki u Sjedinjenim Državama, poznata je kao Spomenik 6 El Tortuguero s arheološkog nalazišta Mucuspane, u državi Tabascu, o kojemu prvi povijesni podaci datiraju iz 1915.




Tom kamenu koji je imao oblik slova »T« danas nedostaju dijelovi. »Zadnji upisani znak je 23. prosinca, ali glavna tema Spomenika 6 nije ni nadnevak, ni proročanstvo ni propast svijeta, nego priča o Balamu Ahauu koji je bio ‘sveti vladar’ El Tortuguera«, rekao je Romero.


Meksički povjesničar Erick Velasquez ističe pak da 23. prosinca koji se spominje – a ne 21. kao što se pisalo – ima veze s »obredom obnove svemira« i svršetkom ciklusa koji je počeo 13. kolovoza 3114. prije Krista.


Romero i Velasquez suglasni su da je pojam »svršetka svijeta«, obilježen prirodnim katastrofama, judeokršćanski. Maje su doista imali proročanstva, ali su ona bila kratkoročna i uglavnom povezana s događajima iz svakodnevnog života, poput kiše, suše, žetve i ribolova.


Velasquez umanjuje važnost katastrofičnih najava utemeljenih na tumačenju samo jednog od 5.000 tragova kulture Maja koji se danas istražuju.