Robotizacija medicine

Klinika Svjetlost razvija novu metodu laserskih operacija mrene, postavljaju nove svjetske standarde

Ljerka Bratonja Martinović

Ivan Gabrić, dr. Maja Bohac i dr. Nikica Gabrić / Foto Davor Kovačević

Ivan Gabrić, dr. Maja Bohac i dr. Nikica Gabrić / Foto Davor Kovačević

Medicina ide prema tome da pacijent ima što kraći oporavak, da bude što prije radno sposoban. Tako je klasična operacija mrene značila 10 dana bolnice, a ultrazvučna nula dana. Pacijenti nakon tog zahvata odlaze kući za sat vremena



U samo četiri minute, pomoću najmodernijeg laserskog uređaja dostupnog u svijetu, u Klinici “Svjetlost” pacijentu se uklanja očna mrena i ugrađuje takozvana multifokalna leća uz koju mu naočale više ne trebaju. Zahvat, koji se ovdje provodi nešto dulje od tri mjeseca, dio je studije koju ova zdravstvena ustanova radi za potrebe kompanije Johnson&Johnson s ciljem razvoja novog, još savršenijeg uređaja čiji će zahvati biti na razini vrhunskog kirurga, a bit će medicinski standard u svijetu.


Pacijentima koji se odaberu za sudjelovanje u studiji, a osnovni je preduvjet zdravlje očiju, u jedno se oko leća ugrađuje uz pomoć lasera, a u drugo klasičnim ultrazvučnim zahvatom. Na taj način, objašnjava ravnatelj “Svjetlosti”, Nikica Gabrić, uspoređuje se doživljaj pacijenta na jednom i na drugom oku.


– Tako možemo vidjeti kolika je bol kod jedne i druge metode, kakav je vid na jednom i na drugom oku. Nastojimo provesti zahvat na što većem broju pacijenata, jer će, što je veći uzorak, biti i veća vjerodostojnost rezultata, veli Gabrić. Odmah nakon zahvata, koji se provodi uz lokalnu anesteziju kapima za oko, a po svjedočenju pacijenata koje smo zatekli u operacijskoj sali potpuno je bezbolan, diže se i odlazi kući.


Analiza studije




Na temelju analize rezultata studije, tvrtka Johnson&Johnson razvijat će šestu verziju svog uređaja, koja bi trebala biti savršenija od postojeće, a rezultat približiti onome što ga svojom vještinom postiže prof. dr. Gabrić, s golemim iskustvom od 60 tisuća operacija mrene.


U svijetu danas postoje 43 uređaja s kakvima raspolaže Klinika “Svjetlost”, a u Europi nalaze se u samo osam centara. Dosad je u zagrebačkoj klinici napravljeno više zahvata na tom uređaju nego u svih osam europskih centara zajedno, ističe dr. Ivan Gabrić, koji je krenuo stopama svog oca.


U hrvatskim se javnim bolnicama pacijentima mrena uklanja pomoću ultrazvuka, ugrađuje im se jednojakosna fokalna leća uz koju oni na daljinu vide izvrsno, ali opet moraju imati naočale za čitanje. Multifokalne leće omogućuju jednako dobar vid na sve udaljenosti, a laserska operacija ultrabrzi oporavak.



– Imamo novu skupinu ljudi, onih iznad 45 godina, a među njima su i poznate osobe koje smo operirali, Ivana Trump, Armando Assante, Tim Roth i drugi, koji jednostavno ne žele nositi naočale kad im vid s godinama oslabi. Multifokalna leća lansirana je prvi put 2015. godine, a “Svjetlost” je i tada bila među prvima koji su je ugrađivali.


Nakon što je proizvedena nova leća “Sinergy” koja osigurava kvalitetu vida na sve udaljenosti, od srpnja prošle godine napravili smo više zahvata nego u svih osam europskih centara zajedno, navodi Ivan Gabrić.



Tako ih je američka kompanija prepoznala kao centar izvrsnosti i ponudila im suradnju koja će rezultirati gradnjom nove zgrade na još 5 tisuća četvornih metara namjenjenih oftalmologiji. Tu će biti smještena Johnson&Johnson Svjetlost akademija, gdje će liječnici iz cijelog svijeta dolaziti na edukaciju o primjeni nove tehnologije.


Nova metoda


Nova je metoda koja se upravo razvija na tragu svjetskog trenda robotizacije medicine.


“Ja se zasad ne moram bojati za svoj posao, jer na kraju dana, koliko god bilo operacija pomoću stroja, na svakoj od njih liječnik nogom pritišće pedalu. Bez toga nema operacije. Time se kompanije osiguravaju od tužbe, jer je za posljedice kriv operater, a ne oni.



Dio mladih liječnika zbog toga nikad neće steći neke kirurške vještine, jer ćemo bit pravna potpora uređajima koji će umjesto nas obavljati posao. Ali naš posao je i dalje da postavimo dijangozu, pravu indikaciju, da prepoznamo koji je pacijent za koji zahvat, da rješavamo komplikacije, ali sve je to znatno lakše nego prije”, ističe Gabrić.


Medicina, naime, ide prema tome da pacijent ima što kraći oporavak, da bude što prije radno sposoban. Tako je klasična operacija mrene značila 10 dana bolnice, a ultrazvučna nula dana. Pacijenti nakon tog zahvata odlaze kući za sat vremena, a životnim se aktivnostima vraćaju za dva do tri dana, dok laser omogućuje oporavak za dan do dva.



Stari Egipat


Od starog Egipta, gdje su se još 4 tisuće godina prije Krista radili prvi kirurški zahvati skidanje mrene na vrlo primitivan način, ubodom igle u oko, pa do danas, dogodili su se revolucionarni pomaci, a minimalno invazivna kirurgija danas se svela na minimalni zahvat koji se mjeri u sekundama.



Laseri su u skidanje mrene ušli krajem 2012. godine, ali su ti uređaji bili spori, glomazni, skupi, a njijhovi rezultati bili su na razini kirurga koji je obavio 200 do 300 operacija, što je niža razina vještine.


Razvojem laserskog uređaja, koji zamjenjuje kirurga u ključnim fazama operacije, dramatično je smanjilo rizik od komplikacija, koje su iznimno rijetke i mogu se u potpunosti riješiti, smanjena je trauma za pacijenta, vrijeme koje liječnik s instrumentom provede u oku, a što je manje pokreta napravljeno, oporavak je brži, ističu u “Svjetlosti”.