Photo: Pixabay
Studija o razumijevanju načina na koji mozak dobiva informacije, pomaže u procjenama pouzdanosti svjedočenja.
Točnije razumijevanje načina na koji mozak dobiva informacije može nam pomoći da bolje procijenimo pouzdanost svjedočenja očevidaca, primjerice mjesta zločina. Ljudi se u ovakvoj situaciji mogu sjetiti ‘suštine’ nekog događaja, ali manje se sjećaju određenih vizualnih detalja. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications, proveli su istraživači u Centru za zdravlje.
Rekonstruirali su proces dohvaćanja memorije, koristeći tehnike dekodiranja mozga. Ove tehnike omogućuju praćenje kada se reaktivira jedinstvena memorija u mozgu. Otkrili su da se pri dohvaćanju informacija o vizualnom objektu, mozak prvo usredotočuje na osnovno značenje – oporavak ‘suštine’ – i tek nakon toga na specifične pojedinosti. To je u oštroj suprotnosti s načinom na koji mozak obrađuje slike kada ih prvi put susreće. Kada u početku vidimo složeni objekt, prvo primjećujemo vizualne detalje – uzorke i boje . Apstraktne i smislene informacije koje nam govore o prirodi objekta koji gledamo, bilo da se radi o psu, gitari ili šalici, dolaze kasnije.
Tijekom istraživanja, sudionici su vidjeli slike određenih objekata, a zatim su naučili povezati svaku sliku s jedinstvenom podsjetnicom. Sudionici su kasnije predstavljeni s podsjetnikom i zamoljeni da rekonstruiraju pridruženu sliku u što je moguće više detalja. Aktivnost mozga zabilježena je tijekom cijelog zadatka putem 128 elektroda pričvršćenih na vlasište, omogućivši istraživačima da promatraju promjene u uzorcima mozga s preciznošću milisekunde. Konačno, istraživači su osposobili računalni algoritam za dekodiranje kakve slike sudionik vraća na različitim točkama zadatka.
Naknadne studije morat će ispitati je li ova obrnuta kaskada rekonstrukcije ‘žičana’ u mozgu. Ako je tako, slijed obnove treba ostati stabilan pod različitim uvjetima, čak i kada osoba, primjerice, svjesno usmjerava svoju pažnju na specifične detalje tijekom učenja. Tim trenutno također detaljnije istražuje kako i gdje mozak rekonstruira složenija sjećanja. Jednom kada se put pamćenja uspostavi u zdravom mozgu, istraživači također mogu početi istraživati kako se to mijenja u zdravom starenju, ili kako taj put može pridonijeti pretjeranoj generalizaciji sjećanja u uvjetima poput posttraumatskog stresnog poremećaja, prenosi Science Daily.