Genos

Hrvatski znanstvenici predvode Projekt ljudskog glikoma. Evo što sve istražuju

P. N.

Zahvaljujući vodećoj ulozi istraživača Genosa na području glikomike, službeno pokretanje projekta organizirano je u Hrvatskoj, a prof. Gordan Lauc izabran je za jednog od dva direktora Projekta



ZAGREB  U istraživačkom laboratoriju za glikomiku Genos predstavljen je danas „Projekt ljudskog glikoma“ (Human Glycome Project), međunarodni projekt koji predvode hrvatski znanstvenici. Zahvaljujući vodećoj ulozi istraživača Genosa na području glikomike, službeno pokretanje projekta organizirano je u Hrvatskoj, a prof. Gordan Lauc izabran je za jednog od dva direktora Projekta.


Sastanak na kojem je službeno startao Projekt ljudskog glikoma okupio je preko stotinu vodećih istraživača iz cijelog svijeta, a održan je 6. listopada o.g. u Dubrovniku. Zbog recentnog razvoja analitičkih metoda, strukturalna definicija svih ljudskih glikana i određivanje varijabilnosti glikana pojedinaca u zdravlju i bolesti, postali su realni ciljevi. Stoga se pojavila potreba za definiranjem programa koji će koordinirati napore pojedinih akademskih i industrijskih laboratorija na ovom području. 


Veliki izazov za znanstvenike


Prije nekoliko godina Američka nacionalna akademija znanosti donijela je strateški dokument kojim je glikane identificirala kao jedan od elemenata nužnih za razumijevanje i uspješno liječenje bolesti. S istim ciljem pokrenut je «Projekt ljudskog glikoma», koji okuplja stotine znanstvenika iz vodećih institucija širom svijeta, kako bi surađivali na rješavanju ovog velikog znanstvenog i medicinskog izazova. Genos će predvoditi jedan od pet temeljnih prioriteta projekta pod nazivom: «Inter-individualna varijabilnost glikoma tjelesnih tekućina».




Na konferenciji za medije prisutnima su se obratili prof.dr.sc. Gordan Lauc koji je predstavio važnost projekta i ulogu Genosa, prof.dr.sc. Dragan Primorac koji je istaknuo suradnju Genosa i bolnice Sveta Katarina, te tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja dr.sc. Tome Antičić koji je naglasio važnost inovativnosti za razvoj Hrvatske.


Genosov GlycanAge


Kad je 2000. godine objavljeno da je nakon više od 10 godina i investicije od gotovo milijardu USD završen projekt ljudskog genoma, svi su očekivali da će to dovesti do neslućenih promjena u medicini te da ćemo poznavajući ljudske gene razumijeti i bolesti. Projekt ljudskog genoma treba omogućiti bolje razumijevanje inter-individualnih razlika te pridonijeti razvoju personalizirane medicine. No, pokazalo se da nam poznavanje ljudskog genoma ne omogućava i razumijevanje glikoma koji je, osim genima, određen i okolišem i životnim stilom pojedinca.


Geni određuju strukturu proteina koji sudjeluju u procesu sinteze glikana, ali struktura svakog glikana nije izravno kodirana u genomu već strukturu glikana određuju složene dinamične interakcije između brojnih genetičkih i okolišnih faktora. Kako su glikani osnovne strukturalne i funkcionalne komponente mnogih proteina, varijacije u glikozilaciji imaju važne posljedice za mnoge biološke procese. Različite bolesti povezane su sa promjenama glikozilacije proteina, stoga nam analiza glikana i tzv. glikanski biomarkeri mogu ukazati na pojavu bolesti puno prije no što se pojave njeni simptomi. Imunoglobulini su ključne molekule imunološkog sustava i pogreške u njihovom radu mogu uzrokovati čitav spektar različitih upalnih ili autoimunih bolesti.


Jedan od prvih rezultata istraživanja na Projektu ljudskog genoma je GlycanAge, test biološke dobi. Navedeni test omogućava svakome da sazna stvarnu biološku dob svog organizma, a razvio ga je Genos na temelju analize preko 40,000 ispitanika. Test je moguće kupiti u Londonu i Pekingu, a od nedavno i u Zagrebu. Bolnica Sveta Katarina, u suradnji s Genosom, prva je bolnica u svijetu koja nudi mogućnost analize glikana individualnim pacijentima, te nudi stručnu medicinsku interpretaciju i savjete na temelju tog testa.