RIJEKA Iako su genetske mutacije pokretačka snaga evolucije, a ujedno i jedan od najvažnijih krivaca u podlozi raznih bolesti, dinamika njihova nastanka i dalje nije potpuno razjašnjena. Na korak bliže otkrivanju načina na koji mutacije utječu na organizme posljednjih je godina došla splitska znanstvenica Marina Elez, čija su višegodišnja istraživanja na ovom području kulminirala radom objavljenim jučer u prestižnom Sciencu.

Pariški laboratorij

Elez i njezina kolegica Lydia Robert s kojom radi u laboratoriju Jean Perrin na sveučilištu Sorbonna u Parizu usavršile su metodu kojom je prvi put omogućeno da se mutacije opažaju direktno na staničnoj razini kroz čak 200 generacija, odnosno ciklusa u kojima se stanica replicira. Sama metoda velika je novost na ovom području znanosti, jer se većina dosadašnjih saznanja zasnivala na promatranju mutacija na razini cijele populacije.

– Mogućnost da opažamo mutacije na nivou jedne stanice je svojevrsno dizanje barijere u ovom tipu istraživanja, pojasnila nam je Elez. Jednom kad su usavršili mikrofluidni uređaj koji im je dozvolio opažanje pojave mutacija u više od 200 repliciranja stanica bakterije E. coli, Elez i suradnici ustanovili su da je tek 1 posto mutacija smrtonosno za stanicu.

Vanjski stres

Ostale mutacije bile su štetne tek u vrlo malom broju slučajeva, manjem nego se dosad pretpostavljalo. Podaci su pokazali i da se mutacije ne događaju odjednom, već se pojavljuju ravnomjerno tijekom vremena.

– Jedno od pitanja, koje je primjerice vezano za nastanak karcinoma, je bilo nastaju li mutacije učestalije u stanicama koje su bolesne ili sve stanice imaju istu stopu mutacija. Otkrili smo da stanice koje su bolesne nisu imale povećan broj mutacija, odnosno da nema puno varijacija u mutacijama među stanicama, pojasnila je Elez dodajući da to ukazuje da nagla pojava mutacija može biti vezana za neki vanjski stres.

Ovaj tip istraživanja u budućnosti može poslužiti kao baza za proučavanje mutacija u stanicama u različitim uvjetima, primjerice u slučaju prisutnosti antibiotika, te dati odgovore je li moguće na neki način ubrzati evoluciju.

Elez je s proučavanjem mutacija na razini stanice započela još na svom doktoratu kod Miroslava Radmana, a posljednjih petnaestak godina svoj rad na ovom području nastavila je u Francuskoj.

Na radu objavljenom u Sciencu surađivao je i poznati hrvatski znanstvenik Ivan Matić s Medicinskog fakulteta »Paris Descartes« iz Pariza.