Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
18. studenoga 2019.
Kampanja WWF-a

video Čudovište iz mora jede svu ribu koju pronađe. Što možemo učiniti?

Foto WWF
Foto WWF
Autor:
Objavljeno: 6. svibanj 2019. u 10:35 2019-05-06T10:35:58+02:00

Promotivnom kampanjom WWF želi upoznati javnost s prijetnjama koje vrebaju iz dubina naših neodrživih navika, kako bi utjecali na stvaranje odgovorne i održive budućnosti.

ZAGREB - Skriva se u mraku, priprema se za napad, vreba oceanom poput goleme morske zmije. Hoće li Nonoy uspjeti spasiti svjetska mora i oceane od čudovišta koje proždire svu ribu?

Iako zvuči kao najava za avanturistički igrani film, radi se o scenama video spota nastalog u okviru projekta Fish Forward kojega svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi već više od četiri godine. Nažalost, ne radi se o fikciji već našoj stvarnosti. Uz video spot i billboarde s geslom „Ova vrsta uskoro bi mogla nestati. I riba također!“, WWF želi upoznati javnost s prijetnjama koje vrebaju iz dubina naših neodrživih navika, kako bi utjecali na stvaranje odgovorne i održive budućnosti. 

Ovim projektom želi se povećati svijest kupaca i poslovnog sektora o važnosti odabira održivih proizvoda iz ribarstva te ukazati na utjecaje koje naše navike imaju na više od 800 milijuna ljudi koji ovise o moru kao glavnom izvoru hrane i prihoda.

Svatko od nas godišnje u prosjeku pojede 20 kg proizvoda iz ribarstva – skoro dvostruko više nego prije 50 godina [1]. Na globalnoj razini prelovljeno je 30% ribljeg fonda dok se 60% lovi do maksimalnih granica. EU je najveći uvoznik proizvoda iz ribarstva na svijetu – uvoz pokriva oko 70% domaće potrošnje, a gotovo polovica od toga potječe iz zemalja u razvoju [2][3].

„Potrošači mogu i moraju biti dio rješenja. Održivi izbor čini razliku za naša mora i oceane, a na taj način brinemo o egzistenciji ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda“, navodi Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Što možemo učiniti?

Pri kupnji proizvoda iz ribarstva, pripazite na svoje odabire te potražite mjerodavne oznake. Prednost dajte održivo ulovljenim i odgovorno uzgojenim vrstama kao što su dagnje, orada, brancin, srdela, šarun, cipal i oslić. Ako kupujete ribu iz uzgoja, provjerite nosi li ASC (eng. ASC – Aquaculture Stewardship Council) oznaku koja jamči odgovornost i održivost. Potražnja za ribom iz ulova vrlo je visoka među europskim potrošačima te takvi proizvodi predstavljaju gotovo 76% ukupne potrošnje po stanovniku [4]. Zbog lošeg i kritičnog stanja mnogih ribljih stokova, održivi izbor od velike je važnosti. Potražite proizvode s MSC (eng. MSC – Marine Stewardship Council) oznakom.

Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva - www.kojuribukupiti.org. Preporuke u skladu s jednostavnim sustavom semafora za više od 60 različitih vrsta pomoći će potrošačima da brzo i odgovorno odluče koju ribu kupiti. Vodič također uključuje riblje recepte renomiranih europskih kuhara, kao i priče koje se kriju iza vašeg tanjura prilikom svakog odabira ribe koja se na njemu nalazi.

Napravi razliku, biraj održive proizvode iz ribarstva, poručuje WWF.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.