Novi test krvi

Znanstvenici razvili metodu kojom se Alzheimerova bolest otkriva 8 godina prije pojave simptoma

P. N.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

U dijagnostičkoj metodi od dva stupnja, istraživači koriste izvorni test krvi za identifikaciju visoko rizičnih pojedinaca. Zatim dodaju biomarker specifičan za demenciju ( tau protein) kako bi proveli daljnje testove s onim ispitanicima čiji je Alzheimerova dijagnoza bila pozitivna u prvom koraku



Kod bolesnika s Alzheimerovom bolešću amiloidni beta protein se pogrešno savija zbog patoloških promjena davno prije pojave prvih simptoma. Prve promjene uzrokovane Alzheimerovom bolešću događaju se na razini proteina i do 20 godina prije.


Nova metoda razvijena u Ruhr-Universität Bochum (RUB) u Njemačkoj može pomoći otkriti Alzheimerovu bolest u mnogo ranijoj fazi. Na čelu s profesorom Klausom Gerwertom iz Odjela za biofiziku, tim istraživača uspješno je dijagnosticirao ovo pogrešno savijanje pomoću jednostavnog testa krvi kojeg nazivaju “Alzheimerov senzor”.


Kao rezultat toga, Alzheimerova bolest se sada može otkriti osam godina prije pojave prvih kliničkih simptoma, piše Medical Daily.




“To je utrlo put pristupima ranoj fazi terapije, gdje bi se još neučinkoviti lijekovi mogli pokazati učinkovitim”, rekao je Gerwert.


Istraživači RUB-a objavili su svoje izvješće u izdanju časopisa Alzheimer’s and Dementia u ožujku 2019. godine pod nazivom: Dijagnoza, procjena i praćenje bolesti.


U dijagnostičkoj metodi od dva stupnja, istraživači koriste izvorni test krvi za identifikaciju visoko rizičnih pojedinaca. Zatim dodaju biomarker specifičan za demenciju ( tau protein) kako bi proveli daljnje testove s onim ispitanicima čiji je Alzheimerova dijagnoza bila pozitivna u prvom koraku.


Ako oba biomarkera pokazuju pozitivan rezultat, postoji velika vjerojatnost Alzheimerove bolesti.


“Kroz kombinaciju obje analize, 87 od 100 Alzheimerovih pacijenata je ispravno identificirano u našoj studiji”, objasnio je Gerwert.


“I smanjili smo broj lažnih pozitivnih dijagnoza u zdravih ispitanika na 3 od 100. Druga analiza se provodi u cerebrospinalnoj tekućini koja se izvlači iz leđne moždine. Sada se mogu pokrenuti nove kliničke studije s ispitanicima u vrlo ranim fazama bolesti”, dodaje.


“Nakon što se formiraju amiloidni plakovi, čini se da se bolest više ne može liječiti”, istaknuo je dr. Andreas Nabers, voditelj istraživačke skupine i suradnik Alzheimerovog senzora. “Ako naši pokušaji zaustavljanja napredovanja Alzheimerove bolesti ne uspiju, to će mnogo opteretiti naše društvo.”


Nabers navodi da je senzor jednostavan za uporabu: “Sada provodimo detaljna istraživanja kako bismo otkrili drugi biomarker u krvi, to jest tau protein, kako bismo u budućnosti osigurali samo test krvi”, zaključuje.