ZADAR Od sljedeće godine i u Hrvatskoj će biti zabranjeno korištenje amalgamskih, tzv. crnih zubnih plombi kod djece do petnaeste godine, te trudnica i dojilja. Ovom uredbom, koja je rezultat Europske direktive, u svim zemljama članicama Europske unije zabranjuju se amalgamski ispuni kod navedenih kategorija stanovništva, a iako je odredba stupila na snagu već prošlog mjeseca, do 1. siječnja 2019. godine traje razdoblje prilagodbe svake članice Unije koje o ovom pitanju moraju do navedenog roka donijeti nacionalni plan.

O zabrani zubnih amalgamskih ispuna, poznatijih kao »srebrne« ili »crne« plombe, u Hrvatskoj već dulje vrijeme traju rasprave zbog njihove potencijalne štetnosti za ljudsko zdravlje. Naime, mnogi stručnjaci, uključujući i doktore dentalne medicine smatraju da je uporaba dentalnih amalgama opasna, prvenstveno zbog toga što uz ostale metale sadrže i neurotoksičnu živu. To je i osnovni razlog zbog čega Europska direktiva navodi da od 1. srpnja ove godine amalgamske plombe ne smiju biti korištene u liječenju spomenutih skupina pacijenata izuzev kada liječnici ocijene da je to nužno zbog određenih medicinskih okolnosti.

Amalgam samo u obliku kapsule

 Tako se od sada amalgam smije i nadalje koristiti za sve osobe izuzev djece do 15 godina, trudnica i dojilja, ali samo u obliku kaspule, što je u hrvatskoj stomatologiji uglavnom i način na koji se amalgam koristi.

– Amalgam se u restauraciji zuba sve više napušta, prvenstveno iz razloga što u sebi sadrže veliku količinu raznih metala (legura žive sa srebrom, kositrom, bakrom, cinkom), a posebno je sporna živa koja je neurotoksična, potvrđuje zadarska doktorica dentalne medicine Tanja Peršić-Žuvela, te ističe kako tijekom žvakanja tlak u plombama i žvakanje mogu izazvati određenu toplinu, te postoje teorije prema kojima u takvim slučajevima može doći i do ispuštanja žive iz amalgama. Neosporno je da se živa ispušta u organizam i širi oralnom šupljinom.

Amalgamski materijal je dugo vremena bio prvi izbor za zubne ispune, prvenstveno zbog svoje niske cijene, lagane aplikacije, tvrdoće, bakteriostatskog efekta, trošenja paralelno sa zubnom caklinom, te mnogi, posebno stariji pacijenti u Hrvatskoj, imaju barem jedan do dva amalgamska ispuna u ustima.

Bijela plomba 217 kuna

Iako Svjetska zdravstvena organizacija navodi da ne postoji kontrolirana studija koja bi potvrdila sistemske efekte žive iz amalgamskih plombi, te da je količina žive koja se ispušta iz amalgama znatno manja od količine žive koja bi mogla izazvati zdravstvene probleme, postoje pacijenti koji tvrde da im se opće zdravstveno stanje poboljšalo nakon uklanjanja amalgamskih ispuna iz usta. U vezu s dentalnim amalgamom dovode se tako različiti lokalni simptomi kao što su lihenoidne promjene, pečenje jezika, metalni okus u ustima, kao i neke sistemske poput glavobolje, slabe koncentracije, umora i tromosti.

 Također, mnogi zadarski pacijenti, doznajemo dalje, »crne« plombe uklanjaju i zamjenjuju ih bijelima isključivo zbog estetskog razloga. Amalgam se, navodi dalje dr. Peršić-Žuvela, vezuje za tvrda zubna tkiva makromehaničkim vezom, a ne kemijskim kao kompozitni materijali, ubog čega se osim uklanjanja karijesa mora osigurati oblik kavita za amalgam da bi ispun čvrsto stajao. To istodobno znači da dolazi do uklanjanja zdrave zubne supstance. Sve su to razlozi zbog kojih se u suvremenoj stomatologiji napušta uporaba amalgama, jer današnji materijali kompoziti zadovoljavaju i funkcionalne i estetske kriterije.

Navedimo još kako u Hrvatskoj trenutačno na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja pravo na bijele plombe za sve zube imaju samo maloljetne osobe, dakle mlađi od 18 godina, a ostali samo na prednjim zubima, što znači samo na jedinice, dvojke i trojke. Novom direktivom EU ta će se mogućnost proširiti i na trudnice i dojilje, dok će svi ostali osim za prednje zube, bijele ispune i dalje plaćati, ukoliko ne žele amalgamske kapsulirane plombe.