Korisno je

Nova studija otkriva prednosti učenja stranih jezika: Smanjuje rizik od demencije

P. N.

FOTO/ramstein.af.mil

FOTO/ramstein.af.mil

Časne sestre se tražilo da kažu koliko stranih jezika pričaju, a za analizu je prikupljeno i 106 uzoraka njihovih pisanih radova. 



Novo kanadsko istraživanje otkriva da razvijena sposobnost za učenjem stranih jezika može kod pojedinca smanjiti rizik od razvijanja demencije, prenosi MSN. Istraživači Sveučilišta Waterloo, u studiju su uključili 325 časnih sestara iz SAD-a koje su sudjelovale u puno većoj, međunarodno priznatoj “Studiji redovnica”. Riječ je o longitudinalnoj studiji časnih sestara koje imaju najmanje sedamdeset i pet godina. Časne sestre se tražilo da kažu koliko stranih jezika pričaju, a za analizu je prikupljeno i 106 uzoraka njihovih pisanih radova. 


Rezultati su objavljeni u časopisu “Journal of Alzheimer’s Disease”, a prikazuju da je tek šest posto časnih sestara koje su pričale četiri ili više stranih jezika, razvilo demenciju. U odnosu je to na 31 posto onih koje su pričale samo jedan jezik. 


Pisana sposobnost ima i veći efekt


Pričanje dvaju ili tri jezika nije imalo značajniji efekt na smanjenje rizika od demencije u ovoj studiji, što se protivi mnogim otkrićima prethodnih studija. Analizirajući pisane radove časnih sestara, istraživači su otkrili da pisana jezična sposobnost ima čak i veći efekt od sposobnosti pričanja na smanjenje rizika od demencije.




“‘Studija redovnica’ je jedinstvena. To je prirodni eksperiment, s vrlo različitim životima u djetinjstvu i adolescenciji prije ulaska u samostan, suprotno vrlo sličnim životima odraslih u samostanu”, objasnila je glavna autorica Suzanne Tyas. “To nam daje mogućnost da se u kasnijim životnim dobima sagledaju čimbenici ranog života, bez brige o svim ostalim faktorima, kao što su socioekonomski status i genetika, koji se obično razlikuju od osobe do osobe tijekom odrasle dobi i mogu oslabiti druge studije”, objašnjava Tylas, a prenosi MSN.


Kognitivna fleksibilnost


“Jezik je složena sposobnost ljudskog mozga, a prebacivanje između različitih jezika zahtijeva kognitivnu fleksibilnost. Stoga ima smisla da osobe koje pričaju više jezika dobiju dodatnu mentalnu vježbu koja će pomoći da njihov mozak bude u boljoj formi, od ljudi koji pričaju samo jedan jezik”, dodaje Tylas.


“Ovo istraživanje pokazuje da, iako je višejezičnost možda važna, trebali bismo se nastaviti baviti i drugim primjerima jezičnih sposobnosti. Pored toga, moramo znati više o višejezičnosti i koji su aspekti važni – poput dobi kada se jezik prvi put uči, koliko često se svaki jezik govori i koliko su slični ili različiti ovi jezici. Znanje o tome može voditi strategije o promicanju višejezičnosti i ostalih jezičnih treninga za smanjenje rizika od razvijanja demencije”, zaključuje.