Zdrav kao...

Kinezi preporučuju, pazite sad, vikinšku dijetu. Po čemu je bolja čak i od mediteranske?

P. N.

Photo Pixabay.com

Photo Pixabay.com

Slijedite li vikinšku dijetu, povrće i voće trebate jesti svaki dan, u većoj mjeri zastupljene su i cjelovite žitarice, riba i morski plodovi. Meso se jede u malim količinama i ne svakodnevno. Slatko se jede još rjeđe, samo u određenim prigodama



Slijedite li vikinšku dijetu, rizik od demecije u starijoj dobi bit će znatno smanjen, pokazuju rezultati studije kineskih znanstvenika, koji su tijekom šest godina pratili stanje više od dvije tisuće osoba starijih od 65 godina i bez demencije.


Njihovo istraživanje, predstavljeno na nedavnoj međunarodnoj konferenciji društava za Alzheimer održanoj u Chicagu, sugerira da se vikinškim načinom prehrane rizik od demencije smanjuje za 30 posto. Dapače, studija sugerira da je takvim načinom prehrane moguće smanjiti već započeto kognitivno opadanje.


Kakva je to vikinška dijeta?


Slijedite li vikinšku dijetu, povrće i voće trebate jesti svaki dan, u većoj mjeri zastupljene su i cjelovite žitarice, riba i morski plodovi. Meso se jede u malim količinama i ne svakodnevno. Slatko se jede još rjeđe, samo u određenim prigodama.




Poželjno je jesti organski proizvedenu hranu, sa što manje aditiva, i koliko je moguće stavljati naglasak na sezonske namirnice.


Slično mediteranskoj prehrani, nordijska prehrana potiče konzumiranje sezonskih jela skuhanih kod kuće, no umjesto maslinova ulja koristi se kanolino. Kanola je bilja nastala križanjem od uljane repice, no ne sadrži potencijalno opasne kiseline, kao što je to slučaj s uljanom repicom.


Kanolino ulje povezuje se s proizvodnjom “dobre”, smeđe masnoće, koja sudjeluje u stabilizaciji razine šećera u krvi. Visoke razine šećera povezane su s Alzheimerovom bolesti.


Birajući morsku hranu, cjelovito zrnje i orašaste plodove, moguće je sniziti rizik za kognitivno propadanje, osobito u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću, donosi kineska studija, a prenosi Jutarnji.hr.


Globalni problem


Prijašnja su istraživanja pokazala da protuupalno djelovanje glavnih namirnica u mediteranskoj prehrani, kao što su masne ribe i povrće, prevenira demenciju zato što zaustavlja oštećenje krvnih žila u mozgu. Životna dob jedan je od najvećih rizika za pojavu demencije, ali svi možemo smanjiti opasnost birajući zdrave jelovnike i održavajući tjelesnu i moždanu aktivnost.


Demencija je pojam kojim se opisuje širok raspon progresivnih neuroloških poremećaja, tj. onih koji pogađaju mozak. Najčešća i najpoznatija među njima je Alzheimerova bolest.


Demencija je globalni zdravstveni problem, no ipak je češća u razvijenijim zemljama u kojima ljudi očekivano dulje žive. Lijeka nema, no neki novi lijekovi mogu usporiti kognitivno propadanje. Što ranije tretman počne, to je učinkovitiji.