Nova pravila na tanjuru

Najbolje za vruće ljeto: Nutricionistica KBC-a savjetuje što jesti kad je ovakvo vrijeme

Barbara Čalušić

Foto I. Tomić

Foto I. Tomić



Prilagodba prehrane visokim temperaturama, osim dobrog osjećaja, osigurava i očuvanje zdravlja, a ljetne vrućine uvode i nova pravila na tanjuru. Iako prema istraživanjima prehrambenih navika, Hrvati još uvijek nisu svjesni da se najzdravija hrana na svijetu nalazi praktički u njihovom vrtu, možda su ovi vrući dani pravo vrijeme za promjenu tipičnog hrvatskog menija, barem tijekom jednog godišnjeg doba. Naime, mediteranska prehrana, prema mišljenju nutricionista, i u ovom je slučaju najbolji izbor: svježe voće i povrće, nemasni mliječni proizvodi, riba i maslinovo, svakako trebaju biti zastupljeni na ljetnom meniju.


– Ljeti za vrijeme visokih temperatura organizam traži hranu koja je laganija za probavu, bogatu sadržajem vode i minerala koji se gube iz organizma znojenjem. Organizam ne treba opterećivati hranom koja se teško probavlja poput suhomesnatih proizvoda, prženih, pohanih, masnih i začinjenih jela. Glavna odrednica prehrane ljeti je lagana hrana s više vlakana čiji su glavni sastojci voće i povrće. Ono sadrži vrlo važne fitokemikalije koje djeluju kao snažni antioksidansi i imaju važnu ulogu u zaštiti kože od sunčevog UV zračenja, objašnjava Vanja Đurica, nutricionistica Kliničkog bolničkog centra Rijeka.


Jednostavno, jeftino i zdravo


Maslinovo ulje predstavlja temelj mediteranske prehrane i snažan je prijatelj srca, osim uglavnom jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, s aspekta nutritivne vrijednosti bogato je i antioksidansima, karotenoidima, vitaminom E i fenolnim spojevima. Kad je riječ o ribi Đurica predlaže jednostavan, jeftin i zdrav izbor.




– Srdele zbog svojih lako probavljivih proteina, višestruko nezasićenih masnih kiselina, vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka, selena, fosfora i kalija također spadaju u vrh mediteranske prehrane. Uz zastupljenost ribe, maslinovog ulja, svježeg voća i povrća na jelovniku, mediteranska prehrana podrazumijeva i unos obilja žitarica i mahunarki, te nemasnih mliječnih proizvoda. Voćna salata u kombinacijama s žitaricama ili jogurtom za desert pomoći će da se lakše prebrode visoke ljetne temperature, savjetuje Đurica.


Ona predlaže da se ljetna jela oplemene svježim začinskim biljem poput ružmarina koje sadrži mnoštvo antioksidanasa i posjeduje jaka antimikrobna svojstva. Nezaobilazna je i menta koja predstavlja savršen ljetni začin za sva jela i pića.


Hrana ljeti može biti opasna pa treba pripaziti i na lako kvarljivu hranu kako bi izbjegli trovanje. Visoke temperature predstavljaju idealne uvjete za rast bakterija stoga je svježu hranu potrebno staviti u hladnjak u što kraćem periodu. Posebnu pažnju treba obratiti na namirnice kao što su jaja, kolači, mliječni proizvodi, svježe meso i školjke.


Voda – najbolje piće


Posebnu pažnju ljeti treba obratiti na hidriranje organizma. Iako čaša vina ili piva, neće naškoditi, prilikom ljetnog opuštanja treba imati na umu da alkohol dodano pojačava dehidraciju organizma.


– Zaslađena i gazirana pića kao i alkoholna pića te pića bogata kofeinom trebalo bi izbjegavati tijekom ljeta jer potiču izlučivanje tekućine iz organa te će samo pojačati proces dehidracije. Najbolji izbor čine izvorska i mineralna voda te nezaslađeni čajevi. Voda doprinosi održavanju normalne regulacije tjelesne temperature stoga predstavlja najbolji izvor za osvježenje i to 1,5 do dvije litre na dan kako ne bi došlo do dehidracije.Pri intenzivnome znojenju dobar su izbor izotonični napitci koji uz tekućinu nadoknađuju i izgubljene elektrolite. Ne preporučuju se hladni napitci, posebice oni u koje se dodatno ubace kockice leda, već je najbolje piti tekućinu sobne temperature, zaključuje Đurica, nutricionistica u KBC-u Rijeka.