Otok Wrangler

Znanstvenici otkrili kada je uginuo posljednji mamut: Njegova je vrsta bila izdržljivija od drugih

P. N.

FOTO/Wikipedia

FOTO/Wikipedia

Dok su ostale vrste uginule zbog klimatskih promjena u okolišu, mamuti s otoka Wrangler su preživjeli. 



Posljednji je vunasti mamut harao Zemljom prije tek četiri tisuće godina na udaljenom otoku u Sjevernom ledenom moru, odnosno Arktičkom oceanu. Istraživanje o tome što je dovelo do njihovog izumiranja moglo bi pomoći spasiti postojeće slične vrste, zaključili su znanstvenici. Ova je vrsta mamuta nadživjela ostale jer su izbjegavali okolišne čimbenike koji su doveli do njihova izumiranja. Zaključak je to nove studije objavljene u časopisu Quaternary Science Reviews.


Mamuti su jedno vrijeme vladali čitavom sjevernom hemisferom, no kada je završilo posljednje ledeno doba i nastupilo globalno zatopljenje prije 15 tisuća godina, smanjenje leda i povećanje razine mora izoliralo je njihovu populaciju, prenosi MSN.


Kao rezultat tih okolnosti neke su nove grupe uginule, a ostali su preživjeli sljedećih deset tisuća godina. Da bi otkrili zašto su neki preživjeli, tim finskih, ruskih i njemačkih znanstvenika je istraživao tragove u kostima, kljovama i zubima vunastih mamuta. Uzorke su prikupili u Kanadi, Sibiru i na Wrangelovom otoku, a neki su stigli i s Aljaske. Bilo koja razlika u kompoziciji elemenata bi ukazala na promjene u dijeti, okolišu i staništu, što bi moglo produljiti ili smanjiti njihov životni vijek.


Mamuti s Wrangelovog otoka




Dok su ostale vrste uginule zbog klimatskih promjena u okolišu, mamuti s Wrangelovog otoka su preživjeli. Najveći razlog tome je njihovo pametno korištenje energije. Usporedivši ih sa sibirskim mamutima, otkriveno je da su mamuti s otoka trošili manje energije jer klimatski uvjeti u njihovim staništima nisu bili toliko intenzivni.


Ostali su mamuti umrli zbog manjka hrane u staništima, a u kostima mamuta s otoka je otkriveno da se količina sumpora u njihovim kostima povećala. To ukazuje na vremenske neprilike koje su iskopale štetne minerale iz stjenovitog tla, a isti su zagađivali njihovu opskrbu vodom, navodi se u studiji. Ekstremno vrijeme je doprinijelo opadanju njihova zdravlja. Kiša i snijeg su mogli prekriti tlo s debelim slojem leda, što bi mamutima onemogućilo potragu za hranu i naposljetku dovelo do izgladnjivanja, prenosi MSN.