OPATIJA – Specijalna bolnica Thalassotherapia sklopila je ugovor sa Sveučilišnom bolnicom u Oslu te će u Opatiji na liječenje pristići oko dvjestotinjak pacijenta iz Norveške, a prva grupa već je stigla tijekom rujna. Posao je sklopljen temeljem natječaja na koji se prijavilo desetak bolnica iz cijele Europe, a za 2017. godinu odabrana je opatijska Specijalna bolnica Thalassotherapia i jedna bolnica iz Španjolske.

– Presudan kriterij prilikom odabira zdravstvene ustanove bio je kvaliteta, kaže ravnatelj Thalassotherapije Opatija Viktor Peršić, podsjećajući kako je ugovor za liječenje sklopljen u prvoj polovici 2017. kao okvirni sporazum, a sada i kao sporazum za liječenje reumatoloških bolesnika. Dodaje i kako su najavljeni dvogodišnji ugovori koje očekuju u narednom razdoblju. Natječaju prethodila je prezentacija ustanove u Norveškoj koja je održana uz logističku potporu veleposlanika u Oslu Hrvoja Marušića i Hrvatske turističke zajednice.

Opatijskoj bolnici ovo nije prva inozemna suradnja. Bolnica je još 1965. započela suradnju sa švedskim agencijama HelsoANresor i SpecialresoANr koja je trajala sve do početka 80-ih. U tom je razdoblju uslugu je koristilo 9.100 švedskih bolesnika, a od 1961. godine surađuju i s austrijskom osiguravajućom kućom AUWA.

Inozemna suradnja

– Značaj ovih suradnji odražava činjenica kako su već davne 1961. godine to bili prvi ugovori o liječenju inozemnih bolesnika uspješno sklopljeni s nekom međunarodnom institucijom u jednoj tada zatvorenoj socijalističkoj državi – ističe Peršić u čiju ustanovu, kada je riječ o stranim pacijentima, najčešće dolaze iz Skandinavije, Beneluxa, Velike Britanije, SAD-a i Kanade.

Presudila je kvaliteta – Sandra Martinčić i Viktor Peršić / Foto Sergej DRECHSLER

Danas više od 8.000 gostiju koristi usluge opatijske specijalne bolnice. Većinu čine domaći gosti, korisnici fizikalne i kardio rehabilitacije, a značajan je i porast broja gostiju iz okruženja – Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Slovenije. Pacijentima je na raspolaganju 240 kreveta, od čega 130 kreveta ugovorenih s HZZO-om. Cijena usluge smještaja u njihovim kapacitetima je među najskupljima u Hrvatskoj, a razlog tome je prvenstveno skupa medicina, ali i dodatni sadržaji koje nudi Thalasso wellness centar. Programi koji se nude u korak su sa svjetskim trendovima upravo kako bi se postigao cilj a to je etablirati imidž Thalassotherapije Opatija kao zdravstvenog brenda Opatije, Kvarnera i Hrvatske. Da u tome uspijevaju govori i podataka da, ako se izuzmu kreveti ugovoreni s HZZO-om, Thalassotherapija ima prosječnu iskorištenost kapaciteta 75 posto. Tako uz Daruvarske toplice, opatijska ustanova prema istraživanju Instituta za turizam ima najiskoristivije kapacitete u Hrvatskoj i najbolji prihod po krevetu dnevno.

Uzlazni trend

– Thalassotherapia već 15 godina bilježi pozitivne poslovne rezultate i uzlazne trendove. Prošle godine otvorili smo i Laboratorij za kateterizaciju srca i ugradnju elektrostimulatora srca. U dijagnostičkom dijelu odradili smo otprilike 15 posto više pregleda nego godinu dana ranije, a isti je postotak povećanja i onih koji stacionarno leže u bolnici, ali je obrtaj pacijenata brži – rekao je Peršić, navodeći kako uz privlačne i zanimljive medicinske ponude fizikalne terapije i reumatologije, kardiologije, nutricionističko savjetovalište te sportsko-medicinski program, prošle je godine otvoren Centar estetske kirurije koji bilježi financijske rezultate iznad očekivanih.

Opatijska ustanova danas zapošljava 233 djelatnika, liječnika, psihologa, nutricionista, medicinskih sestara te fizioterapeuta, a ove godine, kada obilježava 60 godina postojanja, Thalassotherapia je osvojila treće mjesto u kategoriji spa-lječilište u sklopu dodjele nagrada 21. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku. Konstantno unapređenje ponude ove opatijske specijalne bolnice tako je ponovo prepoznata od strane struke, koja je Thalasso Wellness Centru prošle godine uručila nagradu za najbolje spa-lječilište u zemlji. Peršić smatra da ipak još uvijek postoji puno prostora za razvoj zdravstvenog turizma.

– Petnaest posto svih putovanja motivirano je zdravstvenim turizmom. Turizmu pripada 18 posto hrvatskog BDP-a, od čega 2-3 posto čini zdravstveni turizam. To bi trebalo povećati na barem 15 posto – tvrdi Peršić i pojašnjava kako područje Kvarnera godišnje skrbi o 2,2 milijuna gostiju, odnosno petini hrvatskog turističkog prometa te ima zavidan broj specijalista, 356 liječnika na 100.000 stanovnika.