Mršavite zdravo

PROLJETNA DIJETA Bez pravilne prehrane vježbanje neće imati učinka u skidanju kilograma

Šarlota Brnčić

Foto: Pexels

Foto: Pexels

Fizička aktivnost sama po sebi često stimulira apetit i pojačava osjećaj gladi. Zbog toga treba promijeniti prehrambene navike bez vježbanja te početi jesti manje



Dolaskom proljeća postajemo svjesni da je ljeto također jako blizu i postavljamo niz ciljeva koje želimo postići kako bi promijenili neke stvari u životu te se time osjećali bolje. Jedan od najčešće zacrtanih si ciljeva, koji smo si već postavili početkom godine, ali ne i realizirali, jest da ćemo se ove godine konačno početi više kretati, vježbati kod kuće ili se upisati na neki fitness. Što god da u konačnici odabrali, namjera nam je učvrstiti tijelo i izgubiti kilograme koji se tako lako dobiju po zimi. Takva odluka je više nego ispravna, no pritom, kako ističu stručnjaci, zaboravljamo na vrlo bitan element u mršavljenju. Činjenicu da je dijeta važnija od vježbanja ukoliko zaista želimo smršaviti.


– Ono što uvijek pokušavam objasniti jest da je režim prehrane kojeg se trebamo pridržavati puno važniji od toga koliko ćemo sati vježbati. Potrebno je promijeniti naš način razmišljanja, uzimajući u obzir da sve kalorije dolaze od hrane i pića koje tog dana konzumiramo, a da samo dio tih kalorija uspijemo sagorjeti vježbanjem, ističe nutricionistica Lisa Drayer. Valja imati na umu da je najbolji pristup mršavljenju promijeniti način prehrane, a pritom uz vježbanje, to učiniti stilom života.


Koliko trošimo


Alexxai Kravitz, istraživač na američkom Nacionalnom institutu za dijabetes, digestivne probleme i bolesti bubrega, navodi kako je, generalno gledano, dnevna potrošnja energije podijeljena na tri elementa. Radi se o bazalnom metabolizmu, odnosno o potrošnji energije živog organizma u stanju mirovanja, zatim o termičkom efektu hrane, odnosno o povećanju potrošnje bazalne energije uslijed jedenja i na koncu fizičkoj aktivnosti. Za većinu ljudi bazalni metabolizam koji nas održava na životu predstavlja između 60 i 80 posto ukupne potrošnje energije. Ukoliko se poveća mišićna masa, tada taj postotak raste.





500 kalorija manje


Na jedenje, a potom i probavljanje hrane, odlazi tek 10 posto, dok se na kretanje potroši između 10 i 30 posto energije. Pod kretanjem se podrazumijeva hodanje, tipkanje po tipkovnici, podizanje sa stolice ili kauča, hodanje po stepenicama, drugim riječima sve što ulazi u svakodnevne aktivnosti na poslu ili kod kuće. U ovu kategoriju spada i bavljenje sportom, primjerice odlazak u teretanu, vožnja bicikle ili plivanje, a na taj način osobe koje nisu profesionalni sportaši, gube između 5 i 15 posto dnevno unesene kalorijske vrijednosti. Naravno, to nije malo, ali je mnogo manje u odnosu na onoliko koliko se dnevno pojede i popije, a što predstavlja 100 posto kalorijske vrijednosti.


Na temelju tih jednostavnih izračuna, stručnjaci smatraju kako je ispravna prehrana, a ne vježbanje, bitnija ukoliko se žele izgubiti kilogrami i postići optimalna tjelesna težina. Dakako, svi se slažu u kolikoj je mjeri zdravo kretati se i vježbati, ali pritom valja imati na umu kako fizička aktivnost sama po sebi često stimulira apetit i pojačava osjećaj gladi zbog čega posegnemo za većom količinom hrane. Ističu da bi iz tog razloga, ukoliko nam je cilj izgubiti kilograme, valjalo promijeniti prehrambene navike bez vježbanja te početi jesti manje. Primjerice, započeti s 500 kalorija manje na dan.



Ono što je važno jest postupno i progresivno smanjivanje dnevnog unosa kalorija kako bi se postignuti rezultati održali te kako se ne bismo, kroz neko vrijeme, iznova udebljali. Pritom ne treba zaboraviti i na važnost kretanja te umjerenog vježbanja koje čini osnovu našeg zdravlja te pomaže u prevenciji kroničnih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti.



Valja imati na umu da je najbolji pristup mršavljenju promijeniti način prehrane, a pritom uz vježbanje, to učiniti stilom života



Ne treba zaboraviti i na važnost kretanja te umjerenog vježbanja koje čini osnovu našeg zdravlja te pomaže u prevenciji kroničnih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti



Foto: Pexels