Europski parlament

Većina hrvatskih eurozastupnika podržala govor Angele Merkel o europskoj vojsci

Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

Merkel je u utorak u Strasbourgu u Europskom parlamentu sa zastupnicima raspravljala o budućnosti Europe a u svom je govoru pozvala na zajedništvo i solidarnost u EU-u i podržala osnivanje europske vojske



STRASBOURG  Većina hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu podržala je u utorak govor njemačke kancelarke Angele Merkel o europskoj budućnosti, ocijenivši ga pozitivnim i proeuropskim, no zastupnici krajnje ljevice i desnice i euroskeptičnih stranaka odbacili su zamisao formiranja europske vojske za koju se Merkel založila.


Merkel je u utorak u Strasbourgu u Europskom parlamentu sa zastupnicima raspravljala o budućnosti Europe a u svom je govoru pozvala na zajedništvo i solidarnost u EU-u i podržala osnivanje europske vojske.


Šuica impresionirana


Dubravka Šuica, (EPP/HDZ), je kazala da su ovacije jasno dale do znanja da većina eurozastupnika podržava kancelarkin govor.




»Njezine europske vrijednosti koje stalno promiču došle su danas do punog izražaja«, kazala je Šuica.


»Impresionirana sam govorom, njezina ostavština će biti vrlo vrijedna i imat ćemo što o njoj govoriti«, dodala je.


Što se europske vojske tiče, Šuica je rekla da podržava tu ideju koju vrlo glasno zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, i smatra da ne predstavlja nikakvu suprotnost NATO-u.


»Ona je rekla ‘jednoga dana’ i ponovila (riječi Jean-Claudea Junckera), da to znači da nikada više neće biti rata između europskih država. Ja se s time slažem«, rekla je Šuica.


Na upit kako komentira negativne reakcije američkog predsjednika Donalda Trumpa na mogućnost formiranja europske vojske, kazala je: »Trump je America first, mi smo Europe first i moramo voditi računa o našim interesima«. Dodala je, međutim, da »naravno da moramo i dalje njegovati transatlantske odnose.


I Trump razlog za euro vojsku


Za Jozu Radoša (ALDE) to je bio pozitivan govor, uravnotežen, oprezan, racionalan i pragmatičan, a posebno je zadovoljan što je kancelarka spomenula i europsku vojsku.


»EU mora zaštititi svoje interese, a to ne može bez zajedničke obrambene i sigurnosne poitike koja u konačnici završava izgradnjom zajedničke europske vojske«, kazao je Radoš i dodao da potpuno podržava tu ideju.


Ivan Jakovčić, također iz redova liberala, je kazao da je govor »sjajan, proeuropski«. Posebice ističe dio koji se odnosi na europsku vojsku, jer, kako je ocijenio, »Amerika danas više ne može voditi svijet«.


»Sada je potpuno jasno da vodeći europski političari, Merkel, Juncker i Macron znaju jako dobro da nam je u ovom svijetu, da bi Europa bila snažna i moćna, potrebna ne samo jaka ekonomija i politika već i vojna snaga«, rekao je Jakovčić.


»To je zalog da rata u Europi više biti neće, ali i zalog europske snage na svjetskoj političkoj sceni«, dodao je.


Komentirajući reakcije američkog predsjednika, kazao je da je »Trump jedan od razloga zašto trebamo osnovati europsku vojsku«.


»Mi ne smijemo biti taoci američke politike. Amerika danas više ne može voditi svijet«, zaključio je Jakovčić.


Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), ne vjeruje u europsku vojsku.


Tomašić ne vjeruje u to


»I u Jugoslaviji je bila zajednička vojska i vidjeli ste što se dogodilo. Ja se bojim zajedničkih vojski«, kazala je Tomašić.


Vođa EPP-a u parlamentu Manfred Weber je kazao da se uspješna kampanja za brexit pokazala vrlo privlačna »suverenistima« te da treba »izgraditi most« između ljudi i postupka donošenja odluka u europskom bloku.


Istaknuo je da Europa gospodarski dobro stoji, te da nam nije potrebna njemačko-francuska osovina već prava parlamentarna demokracija. Ako bude izabran za predsjednika EK-a, Weber će, kako je rekao, dati pravo parlamentu da inicira zakone, koje za sada predlaže samo Komisija.


I dok je Merkel u govoru citirala prvog predsjednika Komisije Waltera Hallsteina, koji je ujedinjenje Europe nazvao »nikada viđenom smjelošću«, Weber se pozvao na Konrada Adenauera rekavši da je »Europa nada za sve, a neophodnost za sve nas«.


Ska Keller, (Zeleni/EFA), je kazala da Njemačka više mora pridonijeti europskoj politici obuzdavanja klimatskih promjena, dok je čelnica Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice Gabriele Zimmer pozvala Angela Merkel da »ne slijedi Macrona« i njegov prijedlog formiranja»vojne unije«.


Krajnji desničari protiv


Čelnik liberala Guy Verhofstadt je kazao da će u EU biti vrlo važno izbjeći podjelu između Istoka i Zapada.


»Ta bi podjela mogla biti pogubnija od brexita«, upozorio je Verhofstadt.


Predsjednik kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ryszard Legutko je kazao da je već naučen na »pontificiranje« njemačkih zastupnika s pozicije »moralnih šampiona teške kategorije«, dok je za govor njemačker kancelarke kazao da je 95 posto toga mogao izreći i bivši socijalistički predsjednik EP-a Martin Schulz koji je sada »uvelike zaboravljen«.


EU je opisao kao organizaciju koju je »zarobila ljevica« te da gotovo da nema razlike između desnog i lijevog centra.


Bivši čelnik UKIP-a Nigel Farage je kazao da bi htio zahvaliti Merkel jer »bez nje, nikada ne bi bilo brexita«. Njezinu migrantsku politiku je nazvao »najgorom odlukom u poslijeratnoj politici Europe« te predviđa rast euroskeptičnih stranaka. Po njemu, EU nastoji postati »carstvo« koje je upravo pokrenulo novi Hladni rat protiv SAD-a.


Skandalozni Kurz


Vođa socijalista (S&D) Udo Bullman je kazao da »Njemačka, s obzirom na svoju povijest, nema pravo podbaciti kada je u pitanju Europa«. Po pitanju migracija obrušio se na austrijskog kancelara Sebastiana Kurza koji je najavio povlačenje iz UN-ovog pakta o migracijama o kojem se trenutno pregovara.


»Njegova odluka je skandalozna«, kazao je Bullman.


Prije Merkel, nakon čijeg govora je u parlamentu održana žustra rasprava, govore u EP-u o budućnosti Europske unije je održalo 11 šefova vlada ili država.