Godina 2018. bila je uspješna godina za dezinformacije. Lažne vijesti postaju sve važnije, njihov utjecaj sve je veći, one izravno utječu na političke procese i odluke, na stvaranje javnog mnijenja. Navest ćemo samo jedan primjer: policijsko nasilje u Francuskoj na prosvjedima »žutih prsluka« kritizirano je uvelike na temelju fotografije na kojoj je prosvjednica okrvavljenog lica. Mali problem: fotografija je snimljena prije nekoliko godina u Španjolskoj.

Pored takvog uspjeha lažnih vijesti i tradicionalne dominacije interesa za lošim vijestima ne čudi da su mnoge dobre vijesti, a doista je bilo i takvih u godini za nama, nisu uspijevale pronaći svoje mjesto pod medijskim suncem.

Ekološki problemi i dalje su najveća prijetnja Zemlji i životu kakvoga znamo na njoj. Ništa bitno nije se promijenilo, globalno zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama i dalje je top tema (a i bit će), brojne životinjske vrste i dalje su ugrožene, površine pod šumama se smanjuju, Amazonija se i dalje nemilice krči. Sve to ne znači da nema i dobrih vijesti iz zelene sfere. Pčele su iznimno važne za život na zemlji, one su te koje oprašuju biljke, a koje su ljudi prije svega upotrebom pesticida ugrozili. E, pa stižu dobre vijesti za pčele. Francuska je prva država koja je zabranila sve pesticide koji ubijaju pčele. Dobre vijesti za pčele stižu i s druge strane Atlantskog oceana – američko ministarstvo poljoprivrede objavilo je da je broj pčela u porastu.

Tihi vatromet

Nisu pčele jedine životinje koje imaju razloga biti zadovoljne godinom na izmaku. Krenulo je i velikim pandama. Istina, još prije dvije godine skinute su s popisa ugroženih i prebačene u ipak povoljniju kategoriju ranjivih vrsta. Sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća bile su pred izumiranjem. Velike pande imaju mnogo problema: sporo se razmnožavaju (reklo bi se, imaju urođeni demografski problem), gastronomski su veoma izbirljive (jedu samo bambus i to u ogromnim količinama), a njihova staništa, bogata bambusom, ugrožava čovjek. Ipak, broj pandi u prirodi porastao je u četrdesetak godina s oko 1.100 na gotovo 1.900, a Kina stvara golemi rezervat kako bi dugoročno očuvala pande.

U Aziji je malo bolje i tigrovima i psima. Tigrovima zato što se njihova populacija u Nepalu u deset godina udvostručila i sad ih je prebrojano 235, psima zato što je južnokorejski sud zabranio ubijanje pasa za prehranu. U ove praznične dane mnoge životinje pate. Smeta im, i to jako, ono što mnoge ljude veseli, a to je bučno slavljenje praznika, uz petarde i vatromete. Stvara to životinjama golem stres, a kako tog stresa više ne bi bilo, talijanski gradić Colecchio odlučio je uvesti »tihe vatromete«. Dakle, vatrometi nisu nepoželjni, buka jest.

Opasna plastika

Europska unija voli se dičiti time da predvodi u ekološkim standardima. Dobru vijest objavila je prije desetak dana, a ta je vijest dobra za okoliš i životinje koje žive u morima sve zagađenijima plastičnim otpadom. Postignut je dogovor o zabrani korištenja plastike za jednokratnu upotrebu, poput plastičnog pribora za jelo. Bit će da je i to razlog zbog kojega se Ocean Cleanup Project nada da će u pet godina plastiku u morima smanjiti za 50 posto. To se vjerojatno neće dogoditi, ali lijepo je nadati se, a od nade se obično počinje. Uostalom, velike pande se prije četrdesetak godina baš i nisu imale čemu nadati.

Dobre vijesti stižu i za životinje koje nisu ugrožene i to zato što su korisne ljudima. Neke od njih uzgojene su zato da bi na njima bili obavljani eksperimenti, a na posebno zlu glasu je kozmetička industrija. Kalifornija je zabranila kozmetičke proizvode prethodno testirane na životinjama. Indija je iskoristila činjenicu da je mnogoljudna zemlja. U saveznoj državi Mahdya Pradesh 1,5 milijun volontera 12 sati je sadilo stabla. Postavili su novi svjetski rekord – 66 milijuna zasađenih stabala.

Dostava dronom

Dobrih vijesti bilo je i za ljude. Prije četvrt stoljeća iz Ruande su stizale vijesti o zastrašujućem genocidu. Ove godine stigla je vijest o tome kako se moderna tehnologija može koristiti za spašavanje ljudskih života. Liječnici na terenu u Ruandi, oni izvan medicinskih ustanova, u ruralnim područjima, SMS-om mogu naručiti krv, ali i druge medicinske pripravke i potrepštine, a naručeno im biva dostavljeno dronom. Kad smo već kod dobrih vijesti, iz Afrike i područja iz kojih su stizale loše vijesti, valja registrirati da su Etiopija i Eritreja 20 godina nakon rata otvorile svoje granice.

Ulica Sezam, legendarna američka edukativna serija, ponovno je demonstrirala ono što radi već desetljećima – ruši društvene tabue. Uvela je novi lik, djevojčicu Juliju koja boluje od autizma. Julija ima dva zadatka: povećati društvenu osjetljivost prema oboljelima od autizma, posebno djeci, ali i omogućiti roditeljima da lako nauče prepoznavati simptome autizma kod svoje djece i što je moguće prije zatražiti liječničku pomoć.

Ozonska rupa

U godini na izmaku obaviješteni smo i o nekim dobrim vijestima koje se tiču 2017. godine. Ozonska rupa nad Antarktikom se širi i steže, a 2017. je bila najmanja od 1988. godine. Tom smanjenju trebao bi pridonijeti i sve intenzivniji prelazak na nefosilna goriva kao izvore energije.

Proizvođači automobila koji ubrzano razvijaju električne automobile znaju o čemu je riječ, a izgleda da će i ti automobili biti sve više pogonjeni električnom energijom proizvedenom u elektranama koje koriste obnovljive izvore energije. Nije riječ samo o tome da je ugljen definitivno pasè,

Njemačka je u prosincu zatvorila zadnji rudnik kamenog ugljena (ali će i dalje uvoziti desetke milijuna tona ugljena za svoje potrebe), a ono što sve zelene veseli, jest to da je 2017. godine instalirana snaga za proizvodnju solarne energije u svijetu povećana za gotovo 30 posto. Nije, dakle, u svijetu sve tako crno, ima i ponešto zelenog.