Le Pen: U pitanju je opstanak Francuske

»Opstanak Francuske« je u pitanju, izbor između Francuske čvrstih granica ili divlje globalizacije, poručila je Marine Le Pen svojim pristašama pošto je u nedjelju navečer ta kandidatkinja krajnje desnice izborila ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora 7. svibnja.

»Francuzi moraju zgrabiti ovu povijesnu priliku«, rekla je Le Pen, čelnica protueuropske stranke Nacionalne fronte.

»Prva etapa koja treba dovesti u Elizejsku (palaču, sjedište predsjednika) je riješena. Ovo je povijestan rezulatat«, rekla je.

»Vrijeme je da se francuski narod oslobodi arogantnih elita«, rekla je i ocijenila da samo ona može donijeti stvarnu promjenu.

Emmanuel Macron, kandidat centra koji će također ući u drugi krug za dva tjedna, »nasljednik« je predsjednika u odlasku Francoisa Hollandea, ocijenila je Le Pen.

»Izbor je sada između divlje globalizacije, svijeta u kojem teroristi mogu slobodno putovati ili Francuske čvrstih granica«, poručila je Le Pen.

Suradnici Marine Le Pen pozdravili su »povijesnu pobjedu domoljuba i suverenista«.

Nakon objave prvih rezultata izlaznih anketa zaredali su pozivi francuskome biračkom tijelu da u drugome krugu predsjedničkih izbora glasaju za Macrona.

»Ozbiljno pozivam birače da glasaju za Emmanuela Macrona u drugome krugu… da pobijede Nacionalnu frontu i blokiraju njezin zlokoban plan da unazadi Francusku i podijeli Francuze«, rekao je premijer Bernard Cazeneuve.

Kandidat desnog centra, konzervativac Francois Fillon pozvao je svoje birače da glasaju za Macrona.

»Nema drugog izbora nego glasati protiv krajnje desnice, ja ću glasati za Emmanuela Macrona,« poručio je Fillon svojim pristašama.

Benoit Hamon, koji se u nedjelju borio kao kandidat socijalista, prvi je od svih kandidata pozvao svoje glasačko tijelo da u drugome krugu podupre centrista Macrona.

»Pozivam vas da pobijedite krajnju desnicu glasajući za Macrona«, rekao je Hamon svojim pristašama i još poručio »Ljevica nije mrtva«.

Projekcije govore da je Hamon ostvario samo između 6 do 7 posto glasova. Takav skroman rezultat presuda je birača mandatu predsjednika u odlasku, socijalistu Francoisa Hollandea.

U prvome krugu izbora odziv birača iznosio je oko 70 posto, što je jedna od najboljih izlaznosti u gotovo četrdeset godina, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Razina mobilizacije 47 milijuna birača bila je ključ ovih izbora, jer je svaki četvrti Francuz s pravom glasa bio neodlučan zadnjih dana.

Tri dana nakon napada za koji je odgovornost preuzela džihadistička skupina, tzv. Islamska država na pariškoj aveniji Elizejske poljane, u kojem je ubijen jedan policajac, u zemlji je bilo raspoređeno 50.000 policajaca i 7000 vojnika kako bi se skrbili za sigurnost na izborni dan.

Pogođena nizom džihadističkih napada od 2015., u kojima je ubijeno 239 osoba, Francuska je prvi put organizirala predsjedničke izbore u režimu izvanrednog stanja.

Emamanuel Macron – od potpune nepozanice do praga Elizejske palače

Emmanuel Marcon, 39-godišnji bivši bankar iz Amiensa, proizvod je francuske elite koji se u drugi krug francuskih predsjedničkih izbora plasirao zato jer joj se usprotivio.

Kada je 2012. odlučio svoje vještine investicijskog bankara upotrijebiti u političkoj areni i postati savjetnik predsjedniku Francoisu Hollandeu činilo se da je Marconu suđen vrtoglavi uspon u redove tradicionalnog establišmenta.

Ali nakon samo dvije godine ministarskog staža (2014.-2016.) napušta Socijalističku stranku, osniva svoj pokret En Marche! (Naprijed!) i i kao neovisni kandidat centra kreće u predsjedničku utrku, odašiljajući pritom snažne poruke protiv elite kojoj je pripadao.

Ako pobijedi na izborima taj će 39-godišnjak, široj javnosti potpuno nepoznat do prije tri godine, postati najmlađi šef francuske države od Napoleona.

Macron dosad nije bio izabran niti na jednu političku dužnost i na početku kampanje protivnici su ga ismijavali. »Siguran sam da francuski narod neće svoju sudbinu staviti u ruke čovjeka bez iskustva, koji dosad nije pokazao ništa«, govorio je Francois Fillon.

Macronov meteorski uspon mnogi pripisuju čežnjom za svježim licem u kombinaciji s neočekivanim slomom njegovih uvaženih protivnika.

Osjećajući nezadovoljstvo statusom quo u zemlji, najavio je da će protresti establišment, iako je i sam pohađao prestižne francuske škole, basnoslovno zarađivao kao Rothschildov bankar i bio Hollandeov ministar gospodarstva.

»Francuska je blokirana zbog tendencije njezine elite da služi samoj sebi«, rekao je pristašama na skupu u Pauu. »A ja to znam jer sam bio njezin dio«.

Još kao ministar počeo je kritizirati ‘svete krave’ francuskog socijalnog modela, poput 35-satnog radnog tjedna, doživotnog zapošljavanja u javnim službama i prestrogu zaštitu radnika od otkaza.

Takve su ga poruke tijekom kampanje pretvorile u trenutno najpopularnijeg francuskog političara, što je golem uspjeh za bivšeg bankara u zemlji u kojoj mnogi preziru svijet visokih financija.

Tvrdi da mu je ambicija premostiti tradicionalnu podjelu na lijevo i desno koja predugo dominira francuskom politikom.

Kada je u kolovozu prošle godine osnovao vlastiti pokret mnogi su ga analitičari smatrali zvijezdom kratkog sjaja.

Macronu je, međutim, u kampanji išlo na ruku to što su socijalisti u rasulu te što je istodobno konzervativna uzdanica Franocis Fillon trpjela žestoke kritike zbog upletenosti u financijski skandal.

Tu je poziciju potom učvrstio gradeći široku potporu u biračkom tijelu i slijeva i zdesna. Širio je optimizam ondje gdje je kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen širila strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.

Obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Njegova će suparnica u drugom krugu biti Marine Le Pen koja ga naziva kandidatom bankara, a sve dosadašnje ankete u tom srazu daju veliku prednost Macronu.

»Gospodin Macron ne brani interese naroda. On brani interese financijskih centara moći, brani interese velikih banaka«, tvrdi Le Pen.

Macron je u braku s Brigitte Trogneux koja mu je bila učiteljica u srednjoj školi i poznaje je od svoje šesnaeste godine. Vezu su počeli kad je on postao punoljetan. S obzirom na dobnu razliku od 24 godine, njihov je brak bio privlačna i intenzivno praćena tema ‘glossy’ časopisa.

Marine Le Pen – noćna mora Europske unije

Marine Le Pen odvela je Nacionalnu frontu s ruba francuske političke pozornice u njezino središte, a sebe pretvorila u izglednu kandidatkinju za prvu francusku predsjednicu i prvu državnu čelnicu s krajnje desnice od Drugog svjetskog rata.

Otkako je preuzela Nacionalnu frontu 2011., Le Pen se potrudila izbrisati antisemitski imidž koji je stranka stekla tijekom više desetljeća kada ju je vodio njezin otac Jean-Marie Le Pen.

Dvaput razvedena majka troje djece umjesto toga je stranku pozicionirala kao protuuseljeničku, euroskeptičnu snagu koja nudi protekcionističku politiku kako bi francuske radnike zaštitila od globalizacije.

Ulaskom u drugi krug izbora Marine je ponovila uspjeh svoga oca iz 2002. godine. Njega je, međutim, u drugom krugu ‘do nogu potukao’ Jacques Chirac osvojivši više od 80 posto glasova.

Ali njezin otac nije niti razmišljao o pobjedi na izborima, bio je sretan statusom marginalnog, ali važnog izazivača na rubu političkog sustava.

Marine ima mnogo veće ambicije i sanja o dolasku na sam vrh. Iako ispitivanja javnoga mnijenja i sada sugeriraju da se Le Pen neće dobro provesti u drugome krugu protiv Macrona, ipak upućuju na mnogo tješnju utrku nego što je to bilo prije 15 godina.

Unatoč velikim razlikama u anketama, mnogi koji se groze populističkih uspjeha strahuju da se ne ponovi iznenađujući izborni rasplet poput onih na prošlogodišnjem britanskom referendumu i američkim predsjedničkim izborima.

Sa svojim prepoznatljivim dubokim glasom, 48-godišnja Le Pen ne zazire od toga da ukrsti koplja s novinarima ili suparnicima u televizijskim debatama.

Postane li predsjednica, planira Francusku povući iz eurozone, preoblikovati ili napustiti Europsku uniju te, iznad svega, zaustaviti useljavanje.

Ona ne krije da ne podnosi EU. Nedavno je zahvalila Nigelu Farageu, koji je vodio kampanju za Brexit, »što nam je pokazao put iz tog golemog zatvora«.

Njezina ekonomska politika u skladu je s antiglobalizacijskim sentimentom koji je doveo Donalda Trumpa u Bijelu kuću i potaknuo Brexit.

Nastojala je ‘dedemonizirati’ stranačku i svoju sliku u javnosti čak i uz cijenu sukoba s ocem, kojega je prije dvije godine izbacila iz stranke jer je izjavio da su nacističke plinske komore bile »tek povijesni detalj«.

Bez obzira na to, kreditori nisu željeli financirati njezinu kampanju zbog čega je bila u financijski neravnopravnom položaju u odnosu na ostale kandidate.

Uz to je i pod istragom zbog optužbe da je pronevjerila novac Europskog parlamenta fiktivnim zapošljavanjem pomoćnika. Le Pen tvrdi da je istraga politički motivirana kako bi se naškodilo njezinoj kampanji.

Ta štovateljica ruskog predsjednika Vladimira Putina ušla je u politiku kao 18-godišnjakinja. Kao kandidatkinja Nacionalne fronte 1998. bila je izabrana za vijećnicu u pokrajini Ile-de-France. Tada je odustala od odvjetničke karijere i počela se profesionalno baviti politikom. Od 2004. članica je Europskog parlamenta.