Sjednica

Županijska skupština odbacila pravo prvokupa hotela Miramare i Vile Munz

Hina

Snimio Marko GRACIN / Nl arhiva

Snimio Marko GRACIN / Nl arhiva

Nije prihvaćeno pravo prvokupa zaštićenog kulturnog dobra, zgrade bivšeg hotela Miramare u Crikvenici, od tvrtke Hotel Miramare u stečaju, po kupoprodajno cijeni od 25,3 milijuna kuna, kao ni ponuda prava prvokupa kulturnog dobra Vile Munz u Ičićima, po cijeni od 59,9 milijuna kuna



RIJEKA Upravna tijela, trgovačka društva i javne ustanove Primorsko-goranske županije (PGŽ) su do prosinca 2016. provele 54 projekta sufinancirana bespovratnim sredstvima Europske unije s 43,6 milijuna kuna, pri čemu je ukupna vrijednost projekata za krajnje korisnike bila 59,9 milijuna kuna, rekao je u četvrtak na sjednici Županijske skupštine pročelnik za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan.


Ukupna vrijednost županijskih projekata za sve partnere bila je 374 milijuna kuna, a najviše bespovratnog novca, 4,6 milijuna kuna, dobiveno je iz Fonda solidarnosti EU za ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda u Gorskom kotaru.


Tijekom 2016. provodilo se 18 projekata za koje je odobreno bespovratnih 196,7 milijuna kuna, pri čemu je ukupna vrijednost za krajnje korisnike 253,6 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekata za sve partnere 397,6 milijuna kuna. U tom dijelu najviše je bespovratnih sredstava, 174,8 milijuna kuna, odobreno za projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina.




U fazi evaluacije u prosincu je bilo 13 projekata za koje je zatraženo sufinanciranje od 31 milijuna kuna, a ukupna vrijednost za korisnike procjenjuje se na 35 milijuna kuna. Očekuje se potpisivanje ugovora za sufinanciranje izrade Glavnog plana razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran te za projekt revitalizacije kulturne baštine Putovima Frankopana, a planira se kandidiranje još nekoliko projekata.


Na području županije su od 2009. provođena ukupno 152 projekta sufinancirana iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u vrijednosti većoj od 2,2 milijarda kuna, od čega su bespovratna sredstva oko 723 milijuna kuna. Dio tih projekata provodila su ili provode nacionalna tijela.


Skupština je nakon izvješća o EU projektima, prihvatila i izvješće o radu turističkih ambulanta koje organizira županijski Dom zdravlja, u kojima je lani bilo oko 16.000 posjeta, te pojačanih službi hitne pomoći županijskog Zavoda za hitnu medicinu. U raspravi se čulo da bi trebalo redefinirati zdravstvenu zaštitu turista, kako ni turisti niti stanovnici ne bi osjećali posljedice gužvi u sezoni. Rečeno je da se u turističkim mjestima moraju organizirati dodatne razne službe, a da je to zapravo u nadležnosti države, koja uzima prihode iz kojih se to financira.


Nije prihvaćeno pravo prvokupa zaštićenog kulturnog dobra, zgrade bivšeg hotela Miramare u Crikvenici, od tvrtke Hotel Miramare u stečaju, po kupoprodajno cijeni od 25,3 milijuna kuna, kao ni ponuda prava prvokupa kulturnog dobra Vile Munz u Ičićima, po cijeni od 59,9 milijuna kuna.


Pročelnica UO za gospodarenje imovinom i opće poslove Branka Ivandić prokomentirala je problematiku prodaje nekretnina hotela Miramare.


“Prodaja je pokušana u više navrata. Županijska skupština još je 2014. odine razmatrala pravo prvokupa tih nekretnina, ali ga nije prihvatila jer su za to potrebni interes upravnih tijela za takvom nekretninom, kao i osigurana sredstva u proračunu. Županiju je ovaj put o pravu prvokupa izvijestio trgovački sud zato što se prodaje nekretnina u stečaju putem elektroničke javne dražbe, postupka uvedenog 2015. godine. Dostavljeni su uvjeti prodaje hotela tržišne vrijednosti oko 25 milijuna kuna, a u prvom postupku dražbe prodaje se za 18 milijuna, što iznosi 3/4 vrijednosti. Zatim u slučaju nedostatka interesa cijena postupno pada do jedne kune, ali treba napomenuti da je hotel opterećen založnim pravom u korist Hypo banke, Grada Crikvenice i Republike Hrvatske. Hypo banci su dužni 15 milijuna eura, što treba uzeti u obzir prilikom prodaje pa Županija nema interesa za tim”, istaknula je pročelnica, kako piše na internet stranici PGŽ.


Na aktualnom satu ponovno se raspravljalo o radu centra Marišćina, koji sada radi na temelju privremene uporabne dozvole te o otkupu, odnosno izvlaštenju dijela zemljišta od privatnih vlasnika, kako bi se formirala građevna čestica na kojoj je centar sagrađen i ishodovala trajna uporabna dozvola.


Dio vijećnika smatra da je radi imovinsko-pravnih problema i kašnjenja rada centra načinjena milijunska šteta te da dijelu vlasnika treba isplatiti cijenu koju traže, dok u županiji smatraju da vlasnicima pripada naknada kakvu je dio vlasnika već prihvatio. Županija, kako bi se omogućilo izdavanje trajne uporabne dozvole i rješavanje nastale situacije, očekuje izmjene zakona o izvlaštenju i o gradnji.


Županu Zlatku Komadini je postavljeno pitanje je li normalno prodati 25 posto budućnosti (HEP) da bi se ponovno kupilo 50 posto prošlosti (INA), koja je nestala u sumnjivim okolnostima. Komadina je rekao da je u pitanju i odgovor te da županija nije za to mjerodavna. Postoji interes da se dobije kvalitetnog ulagača, da se Rafinerija nafte u Urinju modernizira i da se uloži u riječku termoelektranu, ali te odluke nisu na županiji, dodao je.