Zaboravljeni teatar

ZAUSTAVITI DEVASTACIJU Gradsko vijeće obvezalo Obersnela da pokuša naći rješenje za Teatro Fenice

Damir Cupać

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

 Jedan od zaključaka Gradskog vijeća zadužuje gradonačelnika da ispita mogućnosti kupnje suvlasničkog udjela 9/10 zgrade Teatra Fenice iz sredstava proračuna Grada Rijeke, uz prethodnu procjenu troškova sanacije zgrade i njezina stavljanja u funkciju



RIJEKA – Kao što je bilo i očekivano, zgrada Teatra Fenice opet je zaboravljena nakon što se nedavno odlomio dio fasade i upozorio na derutnost riječkoga spomenika kulture. Nekoliko političkih stranaka izrazilo je zabrinutost zbog svega što se događa, napalo Grad Rijeku i privatnog vlasnika objekta, vrijeme se proljepšalo, a iza svega je ostala željezna ograda koja kao onemogućava da se ne dogodi nešto neželjeno. Da Teatro Fenice ne padne u potpuni zaborav do nekog sljedećeg nevremena, pobrinuo se nezavisni gradski vijećnik Marinko Koljanin koji je pokrenuo inicijativu u gradskom parlamentu kojom želi da riječko predstavničko tijelo napravi sve da se problem devastacije zaustavi.


Gradsko vijeće zaključilo je da se gradonačelnik obveže da u suradnji s vlasnikom zgrade Teatra Fenice – tvrtkom Rijekakino u vlasništvu Mirka Pavičića te nadležnim Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture analizira mogućnosti zaštite zgrade Teatra Fenice od daljnjega propadanja.


– Zadužuje se gradonačelnik da ispita mogućnosti kupnje suvlasničkog udjela 9/10 zgrade Teatra Fenice iz sredstava proračuna Grada Rijeke, uz prethodnu procjenu troškova sanacije zgrade i njezina stavljanja u funkciju. Zadužuje se gradonačelnik da ispita model najma zgrade Teatra Fenice uz uvjet da vlasnik investicijskim ulaganjem obnovi zgradu i omogući njezino korištenje, zaključio je gradski parlament.


Neodrživo stanje


Koljanin je uvjeren da je neodrživo ovakvo stanje u kojem se ništa ne događa, a zgrada je od 2010. godine zatvorena za javnost. – Podsjećam da je ovo kulturno dobro sagrađeno 1914. godine za 10 mjeseci i vjerojatno je  najljepša secesijska zgrada na ovim prostorima. Zgrada s kazališnom dvoranom ima kapacitet oko 2.650 sjedećih i stajaćih mjesta, 2.150 u velikoj  dvorani, a 500 u varijeteu. Zgrada je 2013. godine uvrštena u prioritete Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke od 2013. do 2020. Vrijeme je da se intenziviraju napori za rješenjem u situaciji kada vlasnik nema prevelik manevarski prostor s obzirom na visoke troškove uređenja fasade i krova, a i na činjenicu da je zgrada zaštićeno kulturno dobro od 2003. godine.

Zbog situacije i statusa quo zgrada nije ušla u program EPK2020. Kao nezavisni vijećnik ocjenjujem da ne treba politizirati ovo pitanje, ali je vrlo važno da Gradsko vijeće pošalje jasnu poruku i pokrene procese. Prije svega da se  zaustavi propadanje zgrade i pokrenu razgovori s Ministarstvom kulture koje je reklo da postoji i mogućnoat skrbništva nad zgradom, izjavio je Koljanin. Dodao je da ne treba gledati unatrag jer što je propušteno je propušteno.


– Treba napraviti procjenu troškova sanacije zgrade i njezina stavljanja u funkciju. Moje je mišljenje da je moguće i privremeno rješenje – najam zgrade kako bi se omogućilo njezino korištenje, uvjeren je Koljanin.Prema odluci Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 19. veljače 2003. godine zgrada Teatra Fenice ima svojstvo pojedinačno registriranog kulturnog dobra.

Modeli upravljanja


– Takav je status zgrada dobila budući da je riječ o prvom velikom kazalištu u Europi čija je nosiva konstrukcija iz armiranoga betona, ali i radi drugih  arhitektonskih značajki. Stoga pitanje budućnosti Teatra Fenice treba izuzeti iz dnevnopolitičkih rasprava. Bez obzira na činjenicu da Grad Rijeka trenutačno ima druge investicijske prioritete u kulturi, definirane prvenstveno   projektom Rijeka 2020, potrebno je krenuti s izradom studija, analiza i projekata iz kojih bi se jasnije moglo vidjeti koje su mogućnosti u zaštiti i  stavljanju u funkciju Teatra Fenice na način da bude na raspolaganju građanima.


Nadalje, analizama bi se mogli utvrditi i mogući modeli upravljanja samom zgradom tako da bude usmjerena prema komercijalnijem i tržišno profitabilnijem poslovanju u kulturi kako bi što manje ovisila o sredstvima iz proračuna središnje, regionalne ili lokalne uprave. Izrađena dokumentacija pružit će i bolji uvid u trenutačno stanje same zgrade i pomoći u odabiru mogućih opcija obnove zgrade te u definiranju načina pregovora s privatnim vlasnikom, navadeno je u obrazloženju zaključaka Gradskog vijeća.


Inicijativu da Teatro Fenice ne propadne u potpunosti valja pozdraviti, a načelno i zaključke gradskoga parlamenta. No, jednako tako valja upozoriti da je riječ o privatnom vlasništvu nad kulturnim dobrom i da je zakon jasno obvezao vlasnika da se o njemu brine. To ovdje nije slučaj. Zakon opet jasno kaže da se onda može imenovati privremeni skrbnik. To ovdje nije slučaj. Jedini napor vlasnika, Mirka Pavičića, je ograđivanje željeznom ogradom zgrade.


On je dao svojevremeno ponudu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci za otkup Teatra Fenice. Iako temeljena na procjeni sudskoga vještaka cijena je u potpunosti nerealna. Jer, sama sanacija devastirane zgrade koštat će milijune kuna, a taj iznos iz mjeseca u mjesec bivat će sve viši. Čini se da je jedino rješenje da Pavičić za simboličan iznos preda teatro Fenice Gradu Rijeci jer bi se na taj način stekli uvjeti za povlačenje europskih sredstava, odnosno da Ministarstvo kulture ispoštuje zakon i imenuje privremenoga skrbnika. Valja se nadati da će odluke gradskoga parlamenta ići u tom smjeru.