Foto V. Karuza / S. Ježina
Budući da je najavljeno da će se dug Grada prebiti gradskim nekretninama, zanimalo nas je o čemu je riječ i o kojim se nekretninama radi. Grad je pripremio popis poslovnih zgrada i prostora koje koriste državna tijela i koja će nastaviti koristiti za svoje potrebe
RIJEKA Prije nekoliko dana gradonačelnik Vojko Obersnel i ministar državne imovine Goran Marić ispred Salona grada Rijeke na Korzu 16 izgledali su zadovoljni nakon radnog sastanka na kojemu su se dogovarali modaliteti rješavanja sporova između države i Grada Rijeke.
Obersnel je naglasio da je ministar Marić donio darovnicu za jednu parcelu koja će omogućiti da se do kraja izgradi velika prometna investicija, a to je cesta koja spaja Drenovski put s Ulicom Ive Lole Ribara. S osmijehom na licu oni su poručili da bi se do kraja godine mogla zakopati ratna sjekira za niz otvorenih pitanja i izbjeći nepotrebni odlasci na sud po pravdu. Između ostalog za dug Grada Rijeke prema državi od 70 milijuna kuna. Provjerili smo što su to točno dogovorili resorni ministar i riječki gradonačelnik.
Kamate na štednju
U Gradu Rijeci pojašnjavaju da Republika Hrvatska ima prema Gradu Rijeci potraživanja s osnova stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo temeljem Zakona o prodaji stanova koja su krajem prošle godine iznosila oko 73 milijuna kuna.
– Navedeni zakon propisuje da se sredstva naplaćena od prodaje stanova koje prodaje grad, općina ili Grad Zagreb doznačavaju u državni proračun u visini od 55 posto, a preostalih 45 posto pripada prodavatelju stana, odnosno Gradu Rijeci u konkretnom slučaju. Dug je nastao zbog činjenice što Grad u proteklom vremenskom periodu nije doznačavao u državni proračun dio sredstava koji je naplatio. Bitno je istaknuti da je od siječnja 2018. godine Grad ponovno počeo s tekućim uplatama navedenih sredstava u državni proračun na mjesečnoj bazi sukladno naplaćenim sredstvima od prodaje stanova, pojašnjavaju u Gradu Rijeci.
Foto Vedran Karuza
No, postavlja se pitanje potražuje li Grad Rijeka što od Republike Hrvatske.
– U izvanbilančnim evidencijama Grada Rijeke na dan 31. prosinca 2017. godine evidentirano je potraživanje od Republike Hrvatske putem Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka za kamatu po obveznicama Republike Hrvatske u obliku knjižnog potraživanja s osnova prodaje stanova, kamata na »staru deviznu štednju«, u iznosu od oko 10,4 milijuna kuna te je Grad Rijeka 12. siječnja 2018. godine uputio dopis Ministarstvu financija Republike Hrvatske kojim je predložio podmirenje međusobnih potraživanja Grada Rijeke i Republike Hrvatske za gore navedeni iznos. Posebno želimo istaknuti da je ovakav model rješavanja međusobnih potraživanja svojedobno preporučen i od strane Državnog ureda za reviziju, navode u Gradu Rijeci.
Foto Vedran Karuza
Složen posao
Budući da je najavljeno da će se dug Grada prebiti gradskim nekretninama, zanimalo nas je o čemu je riječ i o kojim se nekretninama radi.
Foto Vedran Karuza
– Grad je pripremio popis poslovnih zgrada i prostora koje koriste državna tijela i koja će nastaviti koristiti za svoje potrebe. Radi se o prostorima na adresi Frana Kurelca 3, Riva 18, Zadarska 1, Užarska 3, Vodovodna 2 i 5, a koriste se za potrebe Općinskog suda u Rijeci, Trgovačkog suda, Županijskog državnog odvjetništva, USKOK-a, Prekršajnog suda i Državnog arhiva. Nakon što se izvrši procjena tržišne vrijednosti objekata i prostora po ovlaštenom procjenitelju, namjerava se izvršiti kompenzacija s dugovanjima Grada prema Republici Hrvatskoj, najavljuju u Gradu Rijeci.
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa neophodno je za početak bilo kakve investicije. No, taj dio posla vrlo je složen zbog različitih vlasništva nad zemljišnim česticama. Nerijetko se događalo da neke investicije kasne, primjer ceste na Drenovi, zbog toga što se Grad Rijeka i država ne mogu dogovoriti.
Foto Vedran Karuza
– Ponajprije, nije riječ o sporovima s Republikom Hrvatskom, već je riječ o lokacijama koje su važne za planiranje razvoja Grada i realizaciju različitih gradskih investicija, a na kojima se susrećemo s vlasništvom Republike Hrvatske i potrebom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Riječ je o procedurama u kojima osim spomenutog Ministarstva sudjeluje i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, što ih čini još složenijim. Za jednu takvu investiciju, izgradnju ceste »A« na Donjoj Drenovi, Grad Rijeka zatražio je od Republike Hrvatske dodjelu 3.700 kvadrata zemljišta bez naknade još početkom rujna 2016. godine. Ministar Marić uručio je Gradu Odluku Vlade RH o darovanju ovoga zemljišta prije nekoliko dana. Sa sličnim problemima susrećemo se na Škurinjskom plasu i Svetoj Katarini, lokacijama planiranima za stambenu izgradnju, obalnoj šetnici na Kostabeli, lokaciji STEP-a na Kantridi… Donošenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je upućen u drugo čitanje, izravno bi se u korist lokalne samouprave riješilo vlasništvo nad zemljištem na lokacijama brojnih građevina i površina javne namjene, pa bismo tako konačno mogli zaokružiti imovinski status, primjerice, Dvorane Zamet, dječjeg vrtića Zamet, Streljane na Drenovi, brojnih cesta i javnih površina uopće te olakšati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u planiranju takvih namjena u buduće, optimistični su u Gradu Rijeci.
Foto Vedran Karuza
Lista prioriteta
Isprepletene odnose, koji su znali rezultirati sukobima, Grad Rijeka i RH imaju kada je riječ o poslovnim prostorima.
Prilikom sređivanja imovinsko-pravnih odnosa na objektima javne namjene – objektima obrazovanja, sporta…, uočeno je više problema – ili je dio objekta sagrađen na zemljištu u vlasništvu države ili je Gradu Rijeci potrebno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske radi proširenja i dogradnje takvih objekata.
– U nacrtu novog Zakona o upravljanju državnom imovinom predviđen je lakši i brži način razrješenja spomenutih problema. U pravilu se radi o nekretninama nužnim za funkcioniranje Grada i ostvarenje funkcija od samoupravnog lokalnog značaja, zaključili su u Gradu Rijeci.
– Republika Hrvatska upisala se kao vlasnik ili suvlasnik na stanovima i poslovnim prostorima koje je Grad držao svojim i kojima je upravljao dugi niz godina. Radi se o upisima RH temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ali i upisu društvene imovine koja nije imala upisanog titulara. Posebni problemi nastaju kad upisom RH nastaju suvlasničke zajednice s ostalim nositeljima prava vlasništva. Grad Rijeka ima niz stanova i poslovnih prostora na kojima je primjenom odredbi zakona postala suvlasnik s Republikom Hrvatskom. Za sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora ili najmu stana potrebna je suglasnost suvlasnika što je vrlo teško pravovremeno postići. U navedenim slučajevima poseban problem je fakturiranje troškova. Dogovoreno je da se problematika suvlasništva na stanovima i poslovnim prostorima razriješi na način da se razvrgnu suvlasničke zajednice i uspostavi samovlasništvo zamjenom suvlasničkih dijelova. U odnosu na iskazane potrebe za stambenim zbrinjavanjem građana Rijeke slabijeg socijalnog stanja uvrštenih na Listu prioriteta za davanje stanova u najam s obzirom na nedovoljan broj slobodnih stanova koje na raspolaganju ima Grad za tu namjenu, ministar je ponudio mogućnost da se u tu svrhu Gradu prenese vlasništvo nad šest stanova u vlasništvu RH, navode u Gradu Rijeci.
