Sredinom ljeta plaža ispod hotelskog kompleksa trebala bi biti završena / Nl arhiva
Prvi rok za završetak radova i predaju uporabne dozvole bio je početak studenoga 2017. godine, odnosno 24 mjeseca nakon sklapanja ugovora o koncesiji. Taj je rok produljen u siječnju 2018. godine na 48 mjeseci od dana sklapanja Ugovora, a novi rok je do kraja kolovoza ove godine
Na jučerašnjoj sjednici Vlada je još jednom odlučila izmijeniti odluku o dodjeli koncesije kako bi se rok za izgradnju plaže produljio, ponovo na zamolbu ulagača. Prvi rok za završetak radova i predaju uporabne dozvole bio je početak studenoga 2017. godine, odnosno 24 mjeseca nakon sklapanja ugovora o koncesiji. Međutim, taj je rok produljen u siječnju 2018. godine na 48 mjeseci od dana sklapanja Ugovora, pa su radovi na plaži trebali završiti do kraja 2019. godine.
No, ni to se nije dogodilo i koncesionar je ponovo zatražio produljenje roka do kraja kolovoza ove godine. U obrazloženju svog zahtjeva naveli su da su 25. travnja 2019. godine potpisali Ugovor o brendiranju hotelskog kompleksa i plaže s grupacijom Hilton, što je značilo dodatne uvjete kvalitete i izgradnje cijelog resorta, pa tako i plažnog kompleksa. Posljedica je bila i promjena u završenoj projektnoj dokumentaciji.
Uz to se napominje da je obveza izvođača radova bila dovršiti sve radove na plaži do 15. listopada 2019. godine, no oni nisu mogli ispoštovati rok »zbog pogrešne procjene intenziteta i opsega podmorskih radova, nepovoljnih klimatskih uvjeta i nedovoljne angažiranosti radne snage«.
Prodaja stanova
– Kašnjenju je pridonijela i činjenica da se na području Grada Rijeke u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna ne smiju vršiti nikakvi podmorski radovi, nabraja Vlada u svom obrazloženju odluke razloge koje je u zamolbi za produženje roka naveo koncesionar.
Ističe se i to da bitan utjecaj na radove na plaži ima i postojeće stanje izvedenog potpornog zida šetnice koja se nalazi između plaže i hotela, čije je održavanje u nadležnosti Grada Rijeke. Tvrde da tehničko stanje potpornog zida visine od šest metara onemogućava početak izvođenja radova na pojedinim objektima na plaži.
Tako su, prema tvrdnjama iz zamolbe koncesionara, koje je Vlada prihvatila, sklapanje ugovora s grupacijom Hilton, spori izvođači radova te pravila Grada Rijeke krivi što će plaža Kostabela biti završena gotovo tri godine kasnije nego što je to bilo dogovoreno ugovorom o koncesiji.
U dokumentu o produljenju rokova stoji i to da je do sada u izgradnju plaže uloženo 14,5 milijuna kuna bez PDV-a te da su radovi u visokom stupnju dovršenosti. Vlada je odlučila prihvatiti sve te argumente te produljuje rok za dovršetak izgradnje jer se radi o »značajnoj investiciji kako u izgradnju hotelskog kompleksa, tako i u plažu koja će značajno pridonijeti turističkoj ponudi Grada Rijeke«.
Prihvaćen je i plan upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, u kojem se među ostalim najavljuje smanjenje portfelja nekretnina kojim upravljaju Ministarstvo državne imovine i CERP i to putem prodaje, razvrgnuća suvlasničkih zajednica i darovanjem u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tako je primjerice jedan od ciljeva od prodaja stanova ukupno zaraditi oko 18 milijuna kuna. Uz to, Ministarstvo planira slanjem opomena za one koji koriste državnu imovinu, ali ne plaćaju redovito svoje obveze, naplatiti zaostatke. Ministarstvo će, navodi se u planu, krenuti sa slanjem opomena za više od 21 milijun kuna obveza, a cilj je od toga iznosa naplatiti barem 16,2 milijuna kuna do kraja ove godine.
Sanacijski fond
Plan pokazuje da je i ove godine plan države od dobiti poduzeća koje su u njezinom vlasništvu u državni proračun povući oko milijardu kuna.
Vlada je Saboru uputila i dva zakonska prijedloga koja su povezana i s mjerama koje treba poduzeti za priključenje eurozoni – izmjene Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond. Hrvatska tako postaje sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i dužna je potvrditi Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond. Doprinosi koje u sanacijski fond uplaćuju kreditne institucije, a kojim upravlja Državna agencija za sanaciju banaka, prenijet će se u jedinstveni sanacijski fond.
Taj će se fond puniti tijekom osam godina i na kraju bi trebao dosegnuti ciljanu razinu od najmanje jedan posto iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. Taj iznos procjenjuje se na oko 60 milijardi eura. DAB ima ovlast da u ime Republike Hrvatske prenese sredstva nacionalnog sanacijskog fonda u jedinstveni sanacijski fond, a ako raspoloživa sredstva nisu dovoljna, propisana je i obveza uplate dodatnog doprinosa.
